Uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju, a uvažavajući veliko interesovanje publike, Narodni muzej Crne Gore (NMCG) omogućio je live streaming izložbe, koji je svim zainteresovanima dostupan na zvaničnom YouTube kanalu te ustanove
Kako je kazala direktorica NMCG-a Anastazija Miranović, ovom ekspozicijom pruža se jedinstvena prilika da šira javnost stekne uvid u presjek muzejskog materijala, koji decenijama sakuplja, čuva ibaštini Umjetnički muzej, odnosno NMCG.
"Iako nije namjenski projektovan prostor umjetničke eksopozicije, objekat galerije Miodrag Dado Đurić predstavlja najreferentniji javni izložbeni prostor u Crnoj Gori u vlasništvu države. Umjetnički muzej baštini djela autora koji su stvarali u vremenskoj amplitudi sa vremena kraja XIX do prvih decenija XXI vijeka", kazala je Miranović.
Svakako najznačajnija i najraznovrnsija su, kako je dodala, djela zbirke crnogorske likovne umjetnosti i ex–YU prostora.
"U zavisnosti od društveno-političkih okolnosti, a shodno svojoj fundamentalnoj misiji - istraživanja, prikupljanja i čuvanja djela, Umjetnički muzej raspolaže najreprezentativnijim djelima priznatih crnogorskih umjetnika i referentnim umjetničkim djelima autora sa više jugoslevenskih republika. Promišljenim menadžerskim politikama Umjetnički muzej baštini djela koja ga svrstavaju u nezaobilazne odrednice za proučavanje jugoslovenske likovne umjetnosti iza XX vijeka", navela je Miranović.
Razumljivo, kako je istakla, po obimu i kvalitetu najznačajnija je zbirka crnogorske likovne umjetnosti.
"Umjetnički muzej posjeduje i legate Anastasa Bocerića, Marka Brežanina, Miloša Vuškoviča , Miodraga – Dada Đurića, Voja Stanića, Luke Tomanovića, Branka Filipovića – Fila. I nadalje ćemo nastaviti da, putem akvizicija legata i otkupa donacija, bogatimo svoje zbirke", poručila je ona, podsjetivši da je nedavno porodica dugogodišnjeg direktora Muzeja, istoričara umjetnosti i pjesnika Mladena Lompara zavještala vrijedan legat Narodnom muzeju od preko 3000 predmeta.
Kako je primijetila, u nesigurnim i neizvjesnim vremenima u kojima živimo, fokus interesovanja savremenog čovjeka postaju zdravi stilovi života i globalno zdravlje kao preduslov individualnog opstanka.
"U nemogućnosti da se fizički družimo, društvene mreže postaju mjesta susreta i razmjena informacija. Izložbe sve više i više ostvaruju veliku virtuelnu posjećenost. Idući u korak izazovima, u produkciji Narodnog muzeja nastaje promotivni film, koji sa baletskom umjetnošću promoviše izložbeni prostor i postavku Narodnog muzeja, uključujući i Umjetnički muzej, čime se interaktivnom kohabitacijom različititih umjetnosti kontekstuira savremenost. Višehiljadite posjete i lajkovi ovom sadržajupokazuju da smo na pravom putu - Putu prilagođavanja neminovnim promjenama, kao i pronalaženju adekvatnih umjetničkih odgovora", kazala je Miranović.
Uprokos neizvjesnoj godini, kako je kazala rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Crne Gore Mirjana Dabović Pejović, kolektiv Umjetničkog muzeja ima razloga za zadovoljstvo - Značajni rezultati u unaprjeđenju muzeoloških aktivnosti i muzejske infrastrukture, intezivne izložbe i programsko osavremenjavanje ove godine krunisani su ozvaničenjem revizionog postupka.
"To predstavlja snažan temelj za buduće djelovanje u koje kustoski tim ulazi sa velikim samopouzdanjem, i uvjerena sam sa velikim rezultatom", navela je Dabović Pejović.
Upravo je izložba ovakvog formata, smatra ona, prava prilika da se blago, koje su Muzeji tokom prethodnih decenija promovisali, sada predstavi na sveobuhvatan način. Izdvojen je, kako je pojasnila, najstariji i manje poznat dio muzejskog fundusa.
"Time želimo istaći u javnosti pomalo zaboravljene protagoniste crnogorske umjetnosti, ali i ukazati na pionirske naporeu izgradnji instuticionalnog okvira iz kojeg je nastao danšanji Umjetnički muzej. Na izložbi je predstavljeno nekoliko generacija stvaralaca, autora i autorki koji su svoj stvaralački put započeli u prvoj polovini XX vijeka, a koji su svojim djelovanjem uticali na uobličavanje crnogorske i jugoslovenske moderne", kazala je ona.
Odabrani su i umjetnici i umjetnice iz Crne Gore čije je stvaralaštvo manje poznato na domaćoj sceni.
"Pored autentičnih individualnih kvaliteta ova djela i njihovi autori omogućavaju sagledavanje šireg kontekstaumjetničke klime i vremena u kojem su nastala, a samim tim i njegovo nerazumjevanje koje se uglavnom neopravdano temeljisamo na djelima velikana tog perioda", kazala je Dabović Pejović.
Drugu grupu predstavljenih autora, kako je rekla, čine relevantni stvaraoci sa prostorabivše Jugoslavije - slikari,slikarke,vajarke, vajari čije je djelovanje dio korpusa istorije umjetnosti matičnih sredina, a koji su nalazili odjek na crnogorskoj likovnoj sceni. Grupisani kroz kombinaciju hronološkog i tematskog kriterijuma, povezani su u manje cjeline kojima se omogućava sagledavanje likovnog odnosa umjetnika i umjetnica prema ovim standardnim ali uvijek aktuelnim temamatsko-žanrovskim odrednicama.
"Poslednju cjelinu čine izbor grafika koja, kao i drugi mediji u periodu nakon Drugog svjetskog rata, prolazi kroz transformaciju i značajnuafirmaciju. Važan segment ove izložbe predstavljaju i žene umjetnice kojih je sa početka vijeka bilo znatno manje, ali upravo zbog toga je njihovo djelovanje od posebne važnosti, jer su pokazale sposobnost da se dokažu u tradicionalnom i patrijahalnom svijetu", navela je Dabović Pejović.
Ova izložba se, prema njenom sudu,može posmatrati i kao poziv za preispitivanje politika proširenja i unaprjeđenja muzejskih kolekcija.
"Zamišljeno je i da bude uvod u buduća istraživanja i prezentacije bogatih i raznovrsnih zbirki Umjetničkog muzeja, kao i da, osvjetljavajući manje poznate faze umjetnika, ukaže na važnost praćenja umjetničkih tendencija i potrebu za njegovanjem kosmopolitskog duha u svijetu umjetnosti", poručila je rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Crne Gore
