Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Objavljena Bijela knjiga: U sektoru „Telekomunikacije i ICT“ najveći indeks lakoće poslovanja

Agencija za elektronske komuikacije i poštansku djelatnost

Objavljena Bijela knjiga: U sektoru „Telekomunikacije i ICT“ najveći indeks lakoće poslovanja

Indeks lakoće poslovanja za Crnu Goru za 2024. godinu iznosi 6,5 i on je za 0,1 poen veći u odnosu na 2023. godinu

Objavljena Bijela knjiga: U sektoru „Telekomunikacije i ICT“  najveći indeks lakoće poslovanja Foto: UGC
Portal AnalitikaIzvor

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori je objavio Bijelu knjigu – Investiciona klima u Crnoj Gori 2024. Prema rezultatima koje su predstavili, indeks lakoće poslovanja u sektoru „Telekomunikacije i ICT“ je 7,2. 

Ovo je najbolje ocijenjeni sektor među sektorima koji se prate, a tako je bilo i u nekoliko prethodnih godina, kazali su iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Kako pojašnjavaju, Bijela knjiga – Investiciona klima u Crnoj Gori 2024je objavljena četrnaestu godinu zaredom i daje pregled rezultata percepcije investicione klime, dobijenih putem standardizovanog upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori. Odgovore na pitanja iz upitnika daju strani investitori u Crnoj Gori, članovi Savjeta stranih investitora (MFIC), a na osnovu ličnog iskustva i percepcije. Knjiga pokazuje trend kretanja unapređenja poslovne klime, ali i prepoznaje i izdvaja najvažnije propise, procedure i izazove u razvoju poslovanja.

“Indeks lakoće poslovanja za Crnu Goru za 2024. godinu iznosi 6,5 i on je za 0,1 poen veći u odnosu na 2023. godinu. Shodno propisanoj metodologiji, u sklopu istraživanja članovi MFIC su ocjenjivali svaki privredni sektor pojedinačno. Sektori su dobili sljedeće prosječne ocjene (indekse) su Telekomunikacije i ICT: 7,2, Bankarstvo: 6,8, Turizam: 6,1, Proizvodnja/energija: 6,0, Trgovina: 6,5 i Transport/logistika: 6,3”, navode iz EKIP-a.

Kako dodaju, sektor „Telekomunikacije i ICT“ prema mišljenju članica MFIC ostvaruje najbolje rezultate u nekoliko prethodnih godina. 

“Višegodišnji kontinuitet ukazuje na stabilnost i otpornost ovog sektora na negativne uticaje u posmatranom periodu. S druge strane, stagnacija u ocjenama sugeriše da, uprkos visokim ocjenama u poređenju s drugim sektorima, nije došlo do značajnijih pozitivnih promjena”, stoji u saopštenju.

Prema njihovim riječima, u cilju unapređenja u ovom sektoru članice MFIC su i ove godine istakle nekoliko ključnih izazova koji utiču na stanje u sektoru „Telekomunikacije i ICT“

“Neophodna je digitalizacija javne uprave kroz dostupnost online servisa koji bi ubrzali poslovne operacije i ispunjenje birokratskih obaveza prema nadležnim i ostalim institucijama, ali i dalji razvoj ICT infrastrukture, kako od strane države, tako i privatnog sektora, uz dodatna ulaganja i praćenje savremenih ICT rješenja. Nedovoljno je razvijena sajber bezbjednost. Potrebna je dalja standardizacija koda za QR plaćanja i unaprjeđenje kvaliteta IT obuka, koje organizuju, kako privatni obrazovni provajderi tako i država, uključujući unaprjeđenje kadrova u ICT sektoru, posebno u dijelu tehničkih zahtjeva telekomunikacionih operatora. Veoma su visoki troškovi za telekomunikacione operatore u poređenju sa EU, uključujući sve takse koje se plaćaju državnim i lokalnim organima, kao i specifične takse (npr. takse za filmsku industriju), a procedure za izdavanje dozvola za IT infrastrukturne objekte su neunificirane”, navodi se u saopštenju.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, kako ističu, u velikoj mjeri utiče da se sektor elektronskih komunikacija u Crnoj Gori razvija u dobrom smjeru i da cijelom društvu omogućava korišćenje savremenih i kvalitetnih elektronskih komunikacinih usluga. 

“Operatori koji posluju u sektoru ulažu značajna sredstva u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga. Podaci pokazuju da je prisutan višegodišni trend rasta prihoda, investicija, broja korisnika i obima ostvarenog saobraćaja”, dodaju iz EKIP-a.

Kao najznačajnije pokazatelje ističu to da su operatori elektronskih komunikacija su u 2023. godini ostvarili prihod u iznosu 256,6 miliona eura, što predstavlja povećanje od 8,84% u odnosu na 2022. Godinu te da su operatori u 2023. godini investirali 76,30 miliona eura, što je za 10,9% više nego u 2022. godini.

“Nastavljen je trend rasta korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, tako da je broj korisnika na kraju 2023. godine bio 202.950 i u odnosu na 2022. godinu porastao je za 3,45%. Udio domaćinstava koja su pokrivena fiksnim pristupom internetu brzinama većim od 100 Mb/s je 79,2%. U ooblasti mobilnih usluga zabilježen je porast broja korisnika od 3,06% u odnosu na 2022. godinu. 97,6% naseljene teritorije je pokriveno signalom mobilnih mreža koje omogućavaju brzine pristupa internetu većim od 10 Mb/s. Broj korisnika mobilnog interneta je u 2023. godini porastao za 10,17% u odnosu na 2022. godinu, dok je ostvareni mobilni internet saobraćaj porastao za 41%, a prosječni mjesečni saobraćaj po korisniku za 29,8%. DESI (Indeks digitalne ekonomije i društva) Crne Gore za 2023. godinu je iznosio 35,1 bodova i najveći je na području Zapadnog Balkana”, navode iz EKIP-a i dodaju da se , na osnovu navedenog, može zaključiti da je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, kao nezavisno regulatorno tijelo u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, postigla visok nivo regulatornih performansi, da je Crna Gora stvorila dobre uslove za razvoj elektronskih komunikacija.

Portal Analitika