Dani otvorenih vrata, izložbe, organizovani obilasci parlamenta, ali i osnivanje posebnih službi poput kancelarija za informisanje, konsultativnih odbora i službi za građane sve su to načini na koje većina skupština drugih džava unapređuje komunikaciju sa građanima. U pojedinim državama poput Češke, građani čak mogu prisustvovati plenarnim sjednicama – pokazuju najnoviji podaci Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore.
Mnogi parlamenti, kako je objavljeno u istraživanju „Komunikacija parlamenata sa građanima“, uspostavili su posebne službe ili centre za informisanje namijenjene komunikaciji sa građanima. Služba za upite postoji u parlamentu Austrije i građani je mogu kontaktirati putem telefona ili elektronske pošte. Centar za informacije formiran je u parlamentu Češke, Kancelarija za informisanje u Skupštini Finske, Služba za građane u Hrvatskom saboru, a Centar za posjete i informacije u parlamentu Letonije...
EDUKACIJA
Posebna pažnja u svim parlamentima posvećuje se edukativnim programima namijenjenim raznim ciljnim grupama, što podrazumijeva, recimo, demokratske radionice u parlamentima Austrije, Finske i Švedske, saradnju između parlamenta i sektora prosvjete u parlamentu Austrije, programe volontiranja kod poslanika Hrvatskog sabora, tematske seminare u parlamentu Češke, stipendije za studente postiplomskih i doktorskih studija čije teze su na temu parlamentarizma kao u parlamentu Estonije, te obuke nastavnika građanskog obrazovanja u parlamentu Norveške.
Pojedine skupštine, poput Estonije, Finske i njemačkog Bundestaga, imaju komunikacionu strategiju kao instrument u okviru kojeg sprovode različite mjere u cilju približavanja parlamenta građanima, dok u parlamentu Češke funkcioniše Konsultativni odbor sačinjen od predstavnika Kabineta predsjednika, Kabineta generalnog sekretara i predstavnika Službe, koji se redovno sastaje i priprema aktivnosti djelovanja prema javnosti.
DRUŠTVENE MREŽE
Informacije o radu parlamenta Austrije dostupne su putem zvanične internet prezentacije, zvaničnih profila na društvenim mrežama Fejsbuk i Tviter, kao i kroz aktivnosti kancelarije za odnose sa javnošću i obrazovne aktivnosti, koje se prije svega odnose na demokratske radionice i parlament mladih. Za austrijski nacionalni praznik (26. oktobar) tradicionalno se organizuje dan otvorenih vrata. Osim toga, na sajtu austrijskog parlamenta postoji mogućnost za elektronsko prikupljanje podrške građanskim inicijativama i peticijama.
Građani u Češkoj mogu prisustvovati plenarnim, kao i sjednicama radnih tijela. Sjednice radnih tijela otvorene su za javnost, izuzev sjednica Upravnog odbora (kolegijuma) i Odbora za pitanja mandata i imuniteta. Poslanici imaju svoje kancelarije u Predstavničkom domu, gdje mogu razgovarati sa građanima. U parlamentu postoji Centar za informacije kao mjesto za kontakt sa građanima, koji funkcioniše u okviru Odjeljenja za komunikaciju i edukaciju Parlamentarnog instituta.
Donji dom parlamenta Češke tradicionalno organizuje dane otvorenog parlamenta tokom državnih praznika, 8. maja i 28. oktobra, kada je građanima omogućeno da obiđu prostorije Skupštine. U češkoj skupštini postoji Konsultativni odbor koji je sačinjen od predstavnika Kabineta predsjednika parlamenta, Kancelarije generalnog sekretara i Parlamentarnog instituta. To tijelo priprema aktivnosti djelovanja prema javnosti.
Kada je u pitanju parlament Estonije, ključni mehanizmi za predstavljanje rada te institucije široj javnosti su internet stranica i društvene mreže. Jednom godišnje, na Dan otvorenih vrata, posjetioci parlamenta mogu ostvariti bliži uvid u rad poslanika. U parlamentu Finske, osim društvenih mreža i Dana otvorenih vrata, uspostavljen je institut parlamentarnog ombudsmana koji razmatra pritužbe i predstavke građana.
Hrvatski sabor ima Stručnu službu za građane kao posebnu organizacionu jedinicu, u okviru koje Edukativni centar obavlja poslove direktnih kontakata sa građanima. Ova služba, između ostalih aktivnosti, sprovodi dva programa – Dan otvorenih vrata i Volontiram u hrvatskom saboru.
Centar za posjete i informacije u parlamentu Letonije zadužen je, između ostalog za organizaciju događaja, informativno-obrazovnih aktivnosti i obrazovnih programa koji za cilj imaju podizanje svijesti o parlamentarnom radu, pri čemu se posebna pažnja posvećuje radu sa mladima.
Aktivnosti Direktorata za informacije i odnose sa javnošću njemačkog Bundestaga usmjerene su na podsticanje interesovanja javnosti za rad te institucije i demokratske procese, kao i na približavanje građanima uloge Bundestaga u političkom sistemu, kao i načina njegovog funkcionisanja.
„Kancelarije za kontakt sa građanima“ naziv je projekta koji je makedonski parlament počeo 2003. godine. Putem neposredne komunikacije sa izabranim predstavnicima građani imaju mogućnost za razmjenu informacija, u cilju unapređivanja njihovog učešća u radu parlamenta. Građani takođe imaju i mogućnost da posjete svoje predstavnike u zgradi parlamenta, uz prethodnu najavu. Postoji i Otvoreni dan, koji se organizuje svakog posljednjeg petka u mjesecu. Građani koji su zainteresovani da posjete zgradu parlamenta treba da se najave najmanje pet radnih dana unaprijed.
Kancelarije poslanika u Sloveniji otvorene su za građane ponedjeljkom. U okviru Dana otvorenih vrata građani mogu posjetiti Državni zbor bez prethodne najave, dok se organizovane grupe posjetilaca mogu prijaviti putem onlajn formulara i u dogovoru sa Kancelarijom za odnose sa javnošću. Među programima Narodne Skupštine Srbije namijenjenim građanima su Posjetite Narodnu Skupštinu, Približimo institucije građanima, Dan otvorenih vrata, Program „Tvoj glas-tvoja budućnost“, Simulacija sjednice Narodne Skupštine.
Svi analizirani parlamenti imaju zvanične internet stranice koje omogućavaju građanima da prate njihov rad i procedure usvajanja zakona. Mnogi parlamenti uspostavljaju posebne centre za informisanje i edukaciju namijenjene komunikaciji sa građanima i organizovanju posjeta parlamentu.
Skupštine primjenjuju niz drugih instrumenata poput zvaničnih naloga na društvenim mrežama, izložbi i seminara namijenjenih javnosti, omogućavanja korišćenja otvorenih podataka, te instrumenta direktnog obraćanja građana parlamentu putem peticija, prijedloga i predstavki.
Svi analizirani parlamenti, u cilju podizanja svijesti javnosti o aktivnostima parlamenta, koriste zvanične profile na raznim društvenim mrežama, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i slično, izuzev Hrvatskog sabora.
PETICIJE
Među brojnim instrumentima koji su na raspolaganju građanima u kontekstu komunikacije sa parlamentima je upućivanje peticija, predstavki i prijedloga građana.
Procedura razmatranja preticija, predstavki i prijedloga građana razlikuje se među parlamentima, pa u parlamentu Finske i Švedske postoji institut parlamentarnog ombudsmana koji je nadležan za razmatranje podnesaka građana. U drugim parlamentima, pak, postoji poseban odbor nadležan za razmatranje peticija, predstavki i prijedloga građana (na primjer u Hrvatskom saboru i Donjem domu parlamenta Češke) ili ih razmatraju odbori u okviru svog djelokruga, kao što je slučaj u Narodnoj skupštini Srbije.
Građani Gruzije imaju mogućnost da iskažu mišljenje o zakonskom prijedlogu putem zvaničnog veb sajta Skupštine, kao i da upute peticiju poslanicima, tijelima i zvaničnicima parlamenta.
