Dvije knjige odabranih djela Branka Banjevića, koje su povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i urednika, publikovane u izdanju Matice crnogorske u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske, predstavljene su sinoć u Podgorici.
O izdanju su govorili urednik izdanja Marko Špadijer, predsjednik Izdavačkog savjeta NZCH Dragutin Lalović, kulturološkinja Nela Savković-Vukčević i doskorašnji predsjednik i član Savjeta Matice crnogorske Dragan Radulović.
Špadijer: Poetski dnevnik pisao je do posljednjeg dana
Špadijer, urednik izdanja i autor pogovora, dugogodišnji prijatelj i saradnik Branka Banjevića, kazao je da dvotomno djelo sadrži 896 stranice teksta.
„Izdavački poduhvati ove vrste obično su plod istraživačkog rada nekog instituta u kojem tim profesionalaca izučava djelo pisca značajnog za nacionalnu kulturu. U Crnoj Gori nema takvog instituta pa je naše izdanje vrsta omaža nedavno preminulom književniku, nekadašnjem predsjedniku Matice crnogorske“, istakao je Špadijer.
Naglašava da knjige donose dragocjene informacije budućim istraživačima Banjevićevog djela. Prvi tom pod naslovom „Glasovi“ obuhvata pet knjiga poezije.
0„Branko je Glasove pisao kao poetski dnevnik do posljednjeg dana, možda i naslućujući da se bliži kraj. Izbor iz poezije redigovao je prije dvije godine i kao zavještanje za objavljivanje povjerio Danki Barović, koja je to sprovela sa punom posvećenošću i odanošću“, napomenuo je Špadijer.
Posebno je istakao Banjevićev intelektualni angažman na crnogorskoj društvenoj sceni.
„Njegova aktivna erudicija izbijala je iz svakog javnog nastupa pa i prilikom običnih susreta s ljudima. Mnogo je čitao, imao je fenomenalno pamćenje. Bio je hodajuća čitanka crnogorske kulture i istorije, živa antologija crnogorskog pjesništva“, poručio je Špadijer.
Lalović: Aristokrat duha
Lalović je istakao da ćemo Banjevića pamtiti po njegovim knjigama ali i po mnogo čemu drugom.
„On je bio aristokrat duha, u najboljem smislu crnogorske tradicije. Njegova omiljena priča bila je priča o jedinstvenosti Crne Gore. Govorio je: ‘to nema niđe, to je pravo čudo!’. Mislio sam da je riječ o pjesničkom pretjerivanju ali sam se uvjerio da je u pravu. Opštecrnogorski zbor bio je veličanstvena institucija demokratije koja u to vrijeme ne postoji nigdje osim u Crnoj Gori. Posebno je fascinatno Banjevićevo zapažanje da iz OCZ proizilazi individualizam koji će se kao glavno svojstvo građanskog društva u Evropi pojaviti znatno kasnije“, kazao je Lalović.
Savković-Vukčević: Nesebičan odnos prema kolegama
Savković-Vukčević podsjetila je ovom prilikom na riječi Banjevića u jednom od posljednjih intervjua.
„Mislila sam da će se o svemu što nam se događa izjasniti kao o nečemu strašnom i neočekivanom. Naprotiv, rekao je da optimistički gleda na situaciju, te da misli da će nas to najzad sve otrijezniti i ujediniti“, kazala je Savković Vukčević.
Govoreći o temama kojima se Banjević bavio Savković-Vukčević je ocijenila da njegov izbor ukazuje na poštovanje i nesebičan odnos prema kolegama.
„Insistirao je na kontinuitetu, isticao da ništa ne počinje sa nama i da vodimo računa o tome da će se i na nas neko nasloniti“, kazala je Savković Vukčević.
Radulović: Odanost dominantnim simbolima
Osvrnuvši se u izlaganju na izuzetan Banjevićev pjesnički opus Raduloviće je apostrofirao autorovu odanost dominantnim simbolima.
„Simboli koje pjesnik koristi posjeduju protivrječnost u sebi. Odnos prema tradicije vidi se u destruiranju dominantnih simbola prošlosti. Nema više mjesta za naivno i nekritičko posmatranje uzora iz prošlosti. Ako je čak i sunce napuklo lakše ćemo uočiti naprsline u oklopu junaka, iskrzano oružje, konja koji hramlje. Svijet odavno gubi na ljepoti, a jezik na zvuku i na misaonosti. Ni poezija ga ne uspijeva odbraniti, preciznije ona je posljednja linija odbrane“, zaključio je Radulović.
Poglavlje O piscu i djelu sadrži tekstove Novice Samardžića, Lidije Vukčević-Vučurović i Vladimira Vojinovića, posvećene Banjevićevoj poeziji, poetici i njegovom doprinosu afirmaciji crnogorske nacije, jezika i književnosti. Knjiga donosi i selektivnu bio-bibliografiju autora koju je uradila Nada Drašković.
Knjigu ispred izdavača potpisuju Nenad Bogdanović, predsjednik NZCG i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Prelom i grafičku opremu uradila je Danka Barović. Knjiga je štampana u zagrebačkom Skaner studiju, u tiražu od 500 primjeraka.
Poeziju i isječke iz djela Branka Banjevića kazivala je dramska umjetnica Ivana Mrvaljević.
