Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja Vesna Simović kazala je, u ime predlagača, da je ustaljeni naziv za zlostavljanje na radu mobing, ali da su se članovi radne grupe saglasili da se makar u nazivu tog akta koriste domaće riječi.
»U predlogu zakona stavili smo akcenat na preventivne mjere, s obzirom na to da nam je cilj da spriječimo tu vrstu nedozvoljenog ponašanja na radnom mjestu«, rekla je ona.
Preventivne mjere, kako je navela, podrazumijevaju prava i obaveze zaposlenog i za poslodavca.
Poslodavac ima obavezu da upozna zaposlene sa ponašanjima koja su nedozvoljena na radnom mjestu, i koja će biti precizirana podzakonskim aktom, čije je donošenje predviđeno u roku od 90 dana od usvajanja zakona.
Poslodavac je dužan da odredi posrednika koji će posredovati između žrtve mobinga i onoga ko se nedozvoljeno ponaša.
Propisane su i obaveze zaposlenih da ne preduzimaju radnje koje imaju elemente mobinga i da svako saznanje o mobingu prijave poslodavcu ili posredniku ukoliko je određen.
Predviđene su sankcije u slučaju zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja na radu.
»To je pokretanje disciplinskog postupka, kako za zaposlenog koji je vršio nedozvoljeno ponašanje, u slučaju horizontalnog mobinga, tako i ukoliko nije prijavio slučaj zlostavljanja ili ukoliko je zloupotrijebio pravo na zaštitu od zlostavljanja«, navela je Simović.
Horizontalni mobing je, kako je pojašnjeno, zlostavljanje između osoba koje imaju isti status, a vertikalni kada pretpostavljeni zlostavlja podređenog.
Simović je kazala da je, pored interne zaštite, predviđen i postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i pred nadležnim sudom.
Važno je, kako je navela, da teret dokazivanja nije na žrtvi mobinga, nego na onome ko vrši zlostavljanje, odnono moberu.
»Predviđene kazne su od 500 do deset hiljada eura za pravno lice, za odgovornu osobu u njemu 1,5 hiljada i za preduzetnika od 500 do tri hiljade eura«, rekla je Simović.
