Pomenuti status Vardanyan je dobio nakon što je njegov profil u subotu, 17. juna, postavljen u ukrajinskoj bazi podataka Mirotvorec (Myrotvorets), specijalizovanoj za proučavanje saučesnika ruske agresije. Iako nema zvanični status, web stranicu koriste na kontrolnim punktovima u Ukrajini (Wikipedia)
Prema upitniku, u koji bi mogle biti uključene ukrajinske specijalne službe, uvrštavanje Rubena Vardanjana na crnu listu opravdano je činjenicom da je bio na pozicijama u ”najvišem menadžmentu važne ruske kompanije koja se bavi materijalnom podrškom (transport, logistika i drugo) za radnje poput podrivanja ili ugrožavanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine”.
”Centar Myrotvorets poziva organe za provođenje zakona da ovaj profil na web stranici razmotre kao izjavu o namjernim djelima ovog građanina protiv nacionalne sigurnosti Ukrajine, mira, ljudske sigurnosti, poretka i međunarodnog prava, kao i drugih zločina “, prenosi sajt ”Myrotvorets”.
Kremlj i ”Drugi front” na Kavkazu - takozvanu vladu Karabaha, teritoriju koja je dio Azerbejdžana, ali je dijelom okupirana od strane pro-jermenskih i proruskih separatista koje podržava Kremlj, predvodili su jermensko-ruski milijarder Ruben Vardanyan od novembra 2022. do februara 2023.
0Ali čak i nakon što je napustio ovu funkciju, Vardanyan nastavlja da sprečava mir u Karabahu. Usred napora EU i SAD za postizanje mirnog rješenja između Jermenije i Azerbejdžana o pitanju Karabaha, koji je djelimično okupiran od strane proruskih separatista, Ruben Vardanjan, koji je predstavljao Kremlj, pozvao je u maju svoje „momke“ da uzmu oružje.
U svom govoru na mitingu 9. maja u gradu Khankendi, on je ponovo ukazao na potrebu prisustva ruskog vojnog kontingenta, koji Wall Street Journal naziva "oruđem za održavanje Putinovog uticaja na Južnom Kavkazu".
„Vardanjan, jedan od najbogatijih ljudi Rusije, blizak Putinu... Optužen je za pranje novca preko ofšor kompanija i prebacivanje sredstava Putinovim opunomoćenim prijateljima“, piše Washington Times.
Prema pisanju publikacije, on ima veze i sa Teheranom, koji pruža podršku Moskvi za redovno bombardovanje Ukrajine: „Njegove veze sa Iranom mogu se pratiti preko ruske fondacije Gorčakov, koja organizuje događaje u raznim zemljama, uključujući Jermeniju, sa učešćem govornika koje je odobrila vlada iz Teherana”. (link)
Neuspjesi sankcija
Vardanjan je poznat zahvaljujući istrazi koju je sproveo konzorcijum istraživačkih novinara OCCRP o njegovoj kompaniji (Trojka dijalog), skandal je nazvan ”Trojka praonica”, i po njegovoj ulozi u stvaranju ofšor mreža. Zbog skandala, inicijativu za uvođenje sankcija Vardanjanu kao saradnicima Kremlja od 2019. iznijela su 22 europarlamentarca.
Godine 2022. 46 članova američkog Kongresa zatražilo je uvođenje sankcija protiv njega personalno.
Važno je podsjetiti da su ukrajinske vlasti uvrstile Vardanjana na listu sankcija u jesen 2022.
Opravdanje agresora
U svim svojim govorima, bivši šef separatističke administracije Karabaha radije ćuti o Putinovoj agresiji na Ukrajinu, čime se takođe ponaša kao saučesnik u zločinima Kremljovog ratnog zločinca.
Jasan primjer je njegov intervju za BBC HARDtalk, vođen u januaru 2023. godine, kada je još bio vođa Karabaha. Tada je Vardanjan prkosno odbio da osudi vojnu agresiju na Ukrajinu. Štaviše, u maju 2023. izjavio je da je "glupost" razgovarati o genocidu nad ukrajinskim narodom.
Nedjelovanje ukrajinskih partnera
Najblaže rečeno, iznenađujuća je kratkovidost međunarodnih javnih institucija koje se bore protiv sljedbenika Kremlja i onih koji su uključeni u rat protiv Ukrajine.
I to uprkos činjenici da se može smatrati produženom rukom Putina i njegovih interesa na Kavkazu.
Iako je ukrajinska vlada bivšeg lidera Karabaha uvrstila na listu sankcija od oktobra 2022. godine, zapadni partneri Kijeva do sada nisu učinili isto.
Ostaje da se nadamo da će uz pozadinu trenutnih napora Rubena Vardanjana da održi Putinovu poziciju na Južnom Kavkazu, zasluge ovog štićenika Kremlja konačno biti cijenjene ne samo u Kijevu, već i u Briselu i Vašingtonu.
(Mišljenje i stav autora nije nužno stav redakcije)
