O djelu Brkovića govorio je i književnik Pavle Goranović, dok je moderator bio Pavle Pejović.
Moć poezije
Hodžić je podsjetio da je gotovo svaka Jevremova knjiga poema Crnoj Gori, poetska metafora Brda i Brđanske zemlje, stvarne i moguće, mitske i istorijske, vječite, prepoznatljive u svijesti i mašti, u prostoru i vremenu.
- Brda - to su pjesnikov i naš ,,prvi svemir“, zavičaj sa svojim ljudskim i etičkim principima, zahtjevima i vrijednostima utemeljenim na vjekovnoj borbi crnogorskog naroda za odbranu slobode i slobodnog čovjeka. Brda i Brđanska zemlja imaju svoje mjere i visine koje se nikada ne smiju iznevjeriti - ako se hoće u život i pjesmu, u pamćenje, u smrt, ako se hoće, a mora se - biti čovjek - kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, Brković u svakoj pjesmi osjeća pulsiranje života, istinu i mudrost, provjerenu i potvrđenu kolektivnim iskustvom mnogih naraštaja, misaono i emocionalno doživljava istorijsku sudbinu Crne Gore, njen usud i ukletost, tragiku i rane.
Lirski registar
Goranović je kazao da je Jevrem Brković, znajući da je poezija ,,najljepši vid življenja - ko je živjeti zna“, stvarao pravi lirski registar doživljenih noći, susreta sa saputnicima i nesanicama, i rekli bismo jednako opasnim - susretima sa samim sobom, svojim dramama i vizijama.
- Pjesnikovi zapisi su istrgnute slike ovog ambijenta, njgovog vjekovnog usuda, različitih ispoljavanja njegovih pjesnika i vladara, mnogolikih oblika njegovih predjela, istovremeno primamljivih i surovih, no za pjesmu sazdanih. Otuda i Brkovićeva posvećenost nekim isključivo lirskim znakovima, pjesničkoj kuli koju je stvorio i naseljavao knjigama. No, vrijedi pretpostaviti da je obimna građa tzv. intimističke lirike, baš kao i stihovi o drugim vječitim temama, uvijek u funkciji samootkrivanja, ali sve to može da djeluje i kao otkrivanje zemlje - kazao je Goranović.
