“U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežama”, navodi se u saopštenju Ombudsmana.
Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana, ocjenjuju oni, s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju.
“Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje prelaze granice slobode izražavanja.Problem predstavlja i situacija da se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima”, navodi se u saopštenju Ombdusmana.
Iako su, kako su kazali, i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, još jednom apelujemo na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.
“Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode”, poručuju iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona, ocjenjuju, ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliže ograničenjima.
“Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to kao "svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina." Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru” zaključuju iz ove institucije.
