Ministar pravde Duško Marković ocijenio je da će se Crna Gora, donošenjem zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, pridružiti krugu država koje u okviru svog zakonodavstva nastoje sprovoditi svrhu Evropske konvencije.
- A to je stvaranje normativnog okvira, kako bi se na odgovarajući način riješio položaj žrtava krivičnih djela nasilja, zatim u razvijanju sistema za naknadu štete od strane države na čijoj teritoriji su takva krivična djela učinjena, naročito kada učinilac nije poznat ili ako nema sredstava, pojasnio je on.
Prema riječima Markovića, potreba da se žrtvama isplati naknada nema za cilj samo da ublaži povrede i patnju žrtve, već i da obezbijedi pravdu i demokratičnost, kao i da olakša sprovođenje zdrave i efikasne politike u sferi krivičnog prava.
Šef Misije OEBS u Crnoj Gori, Lubomir Kopaj, rekao je će se donošenjem zakona učiniti još jedan korak u usklađivanju crnogorskog pravosudnog sistema sa evropskim standardima.
- Takođe, u cilju zaštite položaja žrtava krivičnih djela nasilja obezbijediće se pravična i primjerna naknada žrtvama krivičnih djela nasilja, učinjenih s umišljajem, nezavisno od toga da li je počinilac krivičnog djela poznat i bez obzira na činjenicu u kojoj je fazi krivični postupak, pojasnio je Kopaj.
Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević precizirala je da je nacrt zakona predvidio da se naknada isplaćuje ukoliko se u postupku procijeni da žrtva u sudskom ili drugom postupku neće biti u mogućnosti da ostvari naknadu štete ili ako je neophodno odmah isplatiti, prije pokretanja sudskog ili drugog postupka, a radi blagovremenog otklanjanja štetnih posledica za žrtvu.
- Dodatni uslov za priznavanje prava na naknadu štete je da je krivično djelo prijavljeno policiji ili državnom tužilaštvu kao krivično djelo, s tim da imaoci prava na naknadu mogu svoje pravo ostvariti nezavisno od toga da li je počinilac poznat i u kojoj je fazi postupak«, rekla je ona.
O pravu na naknadu, kako je dodala, odlučuje Komisija, koju će imenovati Vlada, a imaće predsjednika i četiri člana.
Predsjednik Komisije je sudija Vrhovnog suda, a članovi se biraju iz redova zamjenika Vrhovnog državnog tužioca, predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava, kao i iz reda predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Lakočević je pojasnila da se radi o hitnim postupcima. "Dok se završi sudski postupak, dok to lice ostvari pravo na naknadu štete, ovaj zakon će omogućiti da onog momenta, ukoliko je neophodno žrtvi, odmah može ostvariti pravo na tu naknadu štete, bez obzira u kojoj je fazi krivični postupak", rekla je ona.
Lakočević je kazala da će se utvrđivati od slučaja do slučaja kolika je naknada. "Ukoliko je potrebno dodatno liječenje, utvrdiće se koliki su ti troškovi liječenja, ukoliko su potrebni drugi vidovi naknade štete, utvrđivaće se od slučaja do slučaja", kazala je ona.
Prema riječima Lakočević, ukoliko se ostvari naknada u građanskom ili krivičnom postupku, onda će sud tokom samog postupka voditi računa, jer država ima pravo regresa u odnosu na izvršioca krivičnog djela ukoliko je poznat i ukoliko se utvrdi njegova odgovarajuća krivica.
Ona je ocijenila i da će isplata naknada predstavljati dodatni udar na budžet. "Zato smo rekli da smo išli na najmanji opseg naknade, jer ovo jesu znatna budžetska sredstva", objasnila je Lakočević.
