Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Obostrani doprinos multikulturi i afirmaciji ženskog pisma ali i stvaralaštvu Bošnjakinja ogleda se kroz 23 autorke i to: Šefka Begović-Ličina, Bela Isović-Džogović, Ismeta R. Krcić, Muratka Ećo-Nurković, Esma Lukač-Muratović, Senka Rastoder, Mirsada Bibić-Šabotić, Mirveta Islamović. Mirsada Herović, Munevera Sutović, Nadija Rebronja, Dina Murić, Feratović Sajma, Mensura Adrović- Rastoder, Vildana Krcić, Selvija Ferizović, Šejla Hoti-Kajić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Tea Selimaj, Zerin Murić, Amina Kuč, Jasmina Krcić. Ovom prilikom dajem izvod iz zajedničkog predgovora nas priređivača.
Panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja CrneGore nastala je kao ideja priređivača i plod zajedničkograda i pristupa. Neophodnost nastajanja jedne ovakveknjige ogleda se u tome što je žensko pismo i stvaralaštvoBošnjakinja Crne Gore bilo decenijama marginalizovano ineopravdano zapostavljeno u domenu kulture. Postojanjejedne ovakve panorame je iskrena želja priređivača da predstave autentično žensko stvaralaštvo Bošnjakinja kojeje često nedovoljno afirmisano, a koje je više nego dovoljnovrijedno da se prezentuje na ovaj način i otrgne od zaborava.
Iako ga čininevelik broj autorki različitih generacija,poetičkih načela i stilova, ovaj izbor poezije Bošnjakinjamotivisan je potrebom za povratkom značaja ženske poezijeu okviru naše savremene kulturne scene i književnosti, alii da se na sasvim nov i moderan način promovišu autorkesa područja Crne Gore, Srbije, Luksemburga, Njemačkekoje svojim identiteskim postulatima i okvirima pripadajusavremenoj današnjici i matici Crnoj Gori.Mišljenja smo da su ženska iskustva i ženskisvijet toliko autentični da u svojoj poeziji sadrže onajkosmopolitski duh vječitog traganja. Ovom panoramom poezije želimo obogatiti književnu i kulturnu scenuCrne Gore stvaralaštvom koje izlazi izvan dominantnihliterarnih okvira Crne Gore razbijajući sve stereotipetradicionalističkog,,dogmatizma” o ženskoj poeziji.
Dijana TiganjIstraživanje ženske poezije kroz prizmu mnogih pjesnika,naučnika, antologičara, filozofa umnogome tome doprinosi.No moramo biti svjesni da sve ,,tajne” ženske poezije nikadanijesu do kraja otkrivene. Ili kako bi to lijepo rekla američkaknjiževnica i pjesnikinja Doroti Parker (1893-1967): ,,Ženenisu stvorene da bi bile shvaćene, već da bi bile voljene” (kao i njihova poezija). Stvaralaštvo pjesnikinja koje suovdje zastupljenje odvija se van standardnih poetskihdiskursa koji su prisutni u poeziji i kulturi. Sjedinjenjemrazličitih poetskih procesa poezija je osnažena i upotpunjenaprobojem feminističkih kulturoloških i književnih teorijai praksi, kao i organizovanim zajedničkim djelovanjemautorki i njihovom poetičkom utemeljenošću.
Njihova poezija predstavlja svojevrsni bunt, aton njihovog izražavanja razobličava sve paradigmei predrasude savremenog društva od patrijarhalnih ikonzervativnih shvatanja do ,,hijerarhije” koja im se želinametnuti. Poezija ovih pjesnikinja djelimično izlazi izokvira tradicionalističkog načina izražavanja, njihova poetika nosi i svojevrsnu ženstvenost i otkriva neprekidniizvor emotivnih, a ne metafizičkih stanja. Ljubavna poezijaovih pesnikinja najčešće odstupa od tradicionalističkogljubavnog stereotipa. Pesnikinje su povezane nevidljivimsponama prošlosti, ali i okrenute ka budućnosti koju žele demistifikovati. Svojom poetikom prolaze kroz različitaživotna doba, sjedinjene u životnoj ekspoziciji. Poezija ovihautorki jednostavno u sebi nosi jaku auru i uvodi čitaoca ujedan potpuno (ne)poznati, a opet drugačji emotivni svijetsvake od njih. Pjesme nijesu iluzija ni utopija trenutnog, već predstavljaju spektar kolorita kroz viziju lirskih slika.Lirski mozaici trenutaka i raspoloženja koji razotkrivajužensku senzibilnost i senzualnost izuzetno su značajni zatumačenje poezije.
Autorke u svojim ženskim pjesničkim,,ispovijestima” razotkrivaju najtananije strane ličnosti pritom stvarajući osjećaj kao da se čitaju njihove ličneautobiografije (koje samo pjesnici i mogu da razumiju) izato se iz tog ugla nameću naslovi i strukture pojedinihpjesama. Belgijski filozof Pol de Man (1919-1983) u svojimzapisima o poeziji podsjeća da je poetska ispovijest pokušaj javnog suočenja unutrašnjeg (alter-ega) koji je potisnut, a što je primjetno i u brojnim pjesmama ove panorame. Arabeskne kompozicije različitih žanrovskih elemanatapoezije u panorami predstavljaju njihove svojevrsnepjesničke autoportrete.
Božidar Proročić
Prilikom odabira građe za ovu panoramu vodili smo sepotrebom da obuhvatimo što više bošnjačkih autorki kojesu vezane za Crnu Goru, ali i principima ličnog doživljaja isenzibiliteta. Ova panorama sadrži izbor iz djela dvadeset i tri bošnjačke pjesnikinje. Kompozicijski ova građa podijeljenaje u tri ciklusa, a starosna dob autorki bila je kriterijum zaovakvu podjelu. Na ovaj način čitaocima je data mogućnostda prate različite generacijske perspektive iz kojih sejavlja pjesnička misao. Prvi ciklus obuhvata pjesme osam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1949. do 1970.godine, drugi ciklus predstavlja poeziju sedam pjesnikinjakoje su rođene u periodu od 1970. do 1990. godine, dok trećiciklus predstavlja mlađu generaciju bošnjačkih pjesnikinjarođenih u periodu od 1990. do 2001. godine. Iako je prvenstveno želja bila da građu panorame organizujemou ciklusima po stilskim i motivskim sličnostima pjesama,ipak smo odlučili da je odabrani kriterijum bolji jer zaistapredstavlja jednu hronološki predstavljenu panoramuženske bošnjačke poezije od polovine dvadesetog vijeka pa do sadašnjeg trenutka.
U poeziji ovih pjesnikinja prisutni su različiti motivi,jezički stilovi, teme što doprinosi estetskoj vrijednosti ovepanorame. U njoj nailazimo na pjesme su pjesme koje suzasićene bošnjačkom leksikom i tematikom, ljubavne,deskriptivne i refleksivne pjesme, ali i na one koje rušetradicionalne horizonte očekivanja u organizacijskom ilitematskom smislu. Prisutne su pjesme pune melanholije,ljubavnih emocija, rodoljubivog osjećanja, ali i refleksijao bitnim egzistencijalnim pitanjima. Iako su prisutneodređene estetske, stilske oscijacije, pa čak i oscilacije u kvalitetu među ovim pjesmama, sve one doprinose da sestvori slika cjelokupnog ženskog pisma koje se javlja ubošnjačkoj književnosti, a koje su koje su povezane sacrnogorskim tlom.Kulturološko-identitetsko-jezička komponenta odabirapoezije i predstavljanje autorki doprinose formiranjujasne svijesti vlastitog nacionalnog i etničkog identiteta.
Univerzalnost njihove poezije predstavljaju pjesničkiprostori kroz koje se traga za sudbinom. U čestopodijeljenim, a ponekad isprepletenim prostorima Evropepjesnikinje razasute na sve strane traže svoje pjesničko Ja koje se suočava sa različitim činiocima okruženja, kulture,literature, kao i sa samim sobom. Zbog toga je veoma važnoda u svojoj poeziji sačuvaju svoj lični identitet i autoritetbez obzira na procese pune iskušenja. Važan segment usamoizgrađivanju pjesničkog identiteta jeste uticaj foklorne tradicije, kulture i narodnog predanja na kojem ta kulturapočiva.
Ovom panoramom poezije Bošnjakinja željeli smoosnažiti pravo na različitost, individualnost i specifičnost.Orfejevski put pjesnikinja od patrijarhalnog i tradicionalnogdo modernog, urbanog, racionalističkoguspostavljanja ličnog u odnosu prema ,,sjenkama” prošlosti sublimiran jeu ovoj panorami.Panorama predstavlja jedan od najljepših doprinosasavremnoj kulturi Bošnjakinja i nadamo se da će poslužitimnogima da žensko pismo bude više popularizovano, ali ibolje predstavljeno u literaturi, kulturi i javnosti čemu smo,kao priređivači, dali nesebičan doprinos i podstakli već postojeće, kao i buduće pjesnikinje da pišu, što nam je i bio jedan od ciljeva.
