Prema istraživanju koje je predstavljeno na konferenciji Američke geofizičke unije u San Francisku masovno izumiranje, u kojem je prije 250 miliona godina u samo nekoliko stotina hiljada godina nestala većina morskih organizama, izazvalo je nekoliko činilaca, međutim, bakterije su odigrale najvažniju ulogu. Snažne vulkanske aktivnosti u Sibiru oslobodile su nikl u atmosferu, a on je dalje stigao u okeane. Populacije morskih bakterija koje koriste nikl u svojim metaboličkim procesima doživjele su pravu eksploziju i u atmosferu su ispustile ogromne količine metana. Budući da je metan snažan gas koji stvara efekat staklene bašte, atmosfera se zagrijala i izazvala pomor bez presedana.
Tokom velikog izumiranja, nestalo je oko 96 odsto morskih i oko 70 odsto kopnenih vrsta života. Oporavak života na Zemlji trajao je oko 10 miliona godina. Fosilni ostaci pokazuju da su u to vrijeme okeani postali kiseliji, dok su se nivoi kiseonika u atmosferi i morskoj vodi značajno smanjili. To je pokrenulo polako izumiranje vrsta, a neki kataklizmički događaj poput udara asteroida ili vulkanskih erupcija samo je dovršio posao.
Prema jednoj od teorija metan, koji je obično zarobljen ispod morskog dna, naglo se oslobodio iz okeana i izazvao globalno zagrijavanje apokaliptičkih razmjera. No što je stvarno uzrokovalo emisiju ogromnih količina metana do danas je ostalo nejasno. Danijel Rotman sa čuvenog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) i njegove kolege posumnjali su da bi krivac mogle biti okeanske bakterije methanosarcina. Pomoću genetske analize, tim je otkrio da su ovi mikroorganizmi prije 251 milion godina razvili sposobnost da razgrađuju nikl i proizvode metan. Budući da u svojem metaboličkom procesu troše kiseonik, one su mogle da prouzrokkuju katastrofalan pad njegovog nivoa u vodi i atmosferi. Ali za nagli procvat ovih bakterija bio je neophodan nikl. Odakle je on stigao? Istraživanja su pokazala da je upravo u to vrijeme u vulkanskim erupcijama ogromnih razmjera u Sibiru oslobođeno oko 2,7 milijuna četvornih metara lave bogate niklom.
- Najveće naslage nikla nalaze se u Sibiru. One su rezultat vulkanskih aktivnosti od prije 252 miliona godina – pojasnio je Rotman.
Foto: tportal.hr
