Astronom Fil Plejt kaže za Bi-Bi-Si (BBC) da se danas ne postavlja pitanje da li ćemo stići do Mjeseca, već kako, kada i zašto bismo to činili.
Prema njegovim riječima, mogući su mnogi scenariji koji bi doveli do novih težnji da „okupiramo“ Mjesec: ekonomski razvoj koji bi doveo do ambicioznih istraživanja svemira, napredak u tehnologiji koji bi uslovio drastično smanjenje koštanja lansiranja letjelica sa zemlje ili otkriće nekih resursa na Mjesecu koji bi bili od vitalnog značaja za Zemlju.
- Prije nego što počnemo da razgovaramo o selidbi, moramo prije svega da se zapitamo zašto bismo to uopšte radili. Gledajući unazad kroz gotovo 60 godina istraživanja svemira, odgovor je očigledan - satelitska komunikacija, prognoziranje vremenskih prilika, razumjevanje klimatskih promjena, momentalno emitovanje radija i televizije, GPS tehnologija, izrađivanje detaljnih mapa Zemlje, upozoravanje na katastrofe, prikupljanje podataka za vladine obavještajne službe - to su samo konkretne prednosti nadgledanja Zemlje iz svemira, smatra Plejt.Istraživanje svemira nije samo dobra ideja, već je donijelo i značajne promjene u životu na Zemlji. Realne koristi od svemirskog istraživanja uočljive su u kompjuterskoj tehnologiji i kamerama mobilnih telefona - direktnom nasleđu tehnologije razvijene za svemirski vještački satelit Habl (Hubble), kao i u medicini - infracrveni termometri za uši ili LED uređaji za tretman mišićnih tegoba.
- Ali mi smo na Mjesecu bili već šest puta. Zar već nismo bili tamo i to uradili? Daleko od toga, čak i Apolo 17, najduža misija, tamo je bila svega tri dana. Mjesec ima površinu od 38 miliona kvadratnih kilometara, tako da smo samo zagrebali jedan djelić.
Naučno gledano, Mjesec je fascinantan. Iako smo poprilično sigurni da je nastao sjedinjenjem materijala koji su odletjeli sa zemlje u masivnoj eksploziji prije više milijardi godina, mi to ne znamo tačno. A s obzirom da nema atmosferu koja bi razjela njegovu površinu, Mjesec je kao istorijska knjiga Sunčevog sistema", rekao je Plejt.
Kada bi jednog dana ljudi došli da žive na Mjesecu mogli bi da koriste lokalne resurse na duži period. Znamo da ima dosta zaleđene vode na Mjesecu i da stijene u sebi imaju zarobljene zalihe kiseonika. Postoji mogućnost da se za naredne generacije čovječanstva stvore zalihe vode i vazduha.Primjer još jedne prednosti Mjeseca i njegove atmosfere je neuporedivo lakša mogućnost polijetanja nego sa Zemlje, navodi Plejt, podsjećajući da je za misiju na Mjesecu za polijetanje sa Zemlje neophodno da ogromna Saturn V raketa puna goriva transportuje mali Apolo modul, koji se zatim sam vrati na našu planetu.
- Potrebno je da imamo takav mentalitet koji ne podrazumijeva kratkoročne ciljeve... već dugoročne planove u kojima bi svaki korak bio podnošljiv i izvodljiv. Odlazak na Mjesec imao bi mnogo prednosti i mislim da bi se na duge staze pokazao kao isplativa avantura, zaključio je Plejt.
(b92)
Foto: apod.nasa.gov, stariel.com, naturalnavigator.com
