Slučajevi rijetke, ali potencijalno smrtonosne bolesti majmunskih boginja (monkeypox) zabilježeni su u nekoliko evropskih zemalja, ali i Kanadi i SAD-u. Na primjer, Velika Britanija je u posljednje dvije sedmice zabilježila devet slučajeva, u Portugalu je dosad potvrđeno pet, a u Španiji sedam slučajeva. SAD je potvrdio jedan slučaj, a Kanada istražuje 13 sumnjivih slučajeva u Montrealu.
Epidemiolozi još istražuju kako se bolest, koja se obično javlja u zapadnoj i srednjoj Africi, pojavila na Zapadu, no ističu kako je ukupan rizik za cjelokupnu populaciju mali.
Što su majmunske boginje?
Riječ je o bolesti koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je otkrivena 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo.
Od tad su majmunske boginje zabilježene u nizu zemalja srednje i zapadne Afrike kao što su Kamerun, Srednjoafrička Republika, Obala Bjelokosti, Demokratska Republika Kongo, Gabon, Liberija, Nigerija, Republika Kongo i Sijera Leone. Sporadično se bilježe i pojedinačni slučajevi bolesti na Zapadu. Na primjer, 2019. godine u Velikoj Britaniji je zabilježeno sedam slučajeva povezanih s putovanjima u Nigeriju, te 2003. godine u SAD-u 47 slučajeva povezanih s uvozom zaraženih životinja iz Afrike.
Jesu li majmunske boginje dugo prisutne među ljudima?
Virus majmunskih boginja je vjerovatno napadao ljude vjekovima, čak i hiljadama godina. Ipak, ljudi su mislili da je riječ o velikim boginjama jer se klinički ne razlikuju.
>>>Majmunske boginje se šire Evropom: Ljekari sumnjaju da se prenose seksualnim putem
Kada je 1970-ih svijet bio blizu iskorjenjivanja velikih boginja, doktori su u središnjoj Africi primjetili bolest koja je izgledala poput velikih boginja, ali nije se tako lako širila. Bile su to majmunske boginje - rekla je za američki National Public Radio (NPR) dr. Ana Rimoin s Kalifornijskog univerziteta u Los Angelesu, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za majmunske boginje.
Koji su simptomi majmunskih boginja?
Simptomi ove bolesti su groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, natečeni limfni čvorovi i osjećaj umora. Slijedi ih karakterističan osip, koji na koži stvara mjehuriće i kraste.
Vrijeme od izlaganja virusu do pojave simptoma je oko 10 dana, a simptomi obično traju dvije do tri sedmice. Bolest može izgledati slično kao kod variole. Dijagnoza se obično utvrđuje testiranjem uzorka dobijenog iz mjehurića ili kraste na koži na DNK virus majmunskih boginja.
Vakcina protiv velikih boginja, koje su iskorijenjene sa Zemlje, trebalo bi da spreča i zarazu majmunskim boginjama, s oko 85 posto učinkovitosti. Od lijekova, "Cidofovir" ili "Brincidofovir" bi mogli biti korisni - pojasnio je prof. Igor Rudan sa Univerziteta Edinburgh.
Koliko je bolest ozbiljna?
Majmunske boginje su obično blage, no u afričkim zemljama zabilježena je stopa smrtnosti između jedan i 15 posto, pri čemu su djeca izložena najvećem riziku od smrtnog ishoda.
"Ipak, te brojke ne bi trebale biti primjenjive na razvijene zemlje, gdje bi rezultati liječenja trebali biti znatno bolji. Znači, načelno se ne očekuje visoka smrtnost u razvijenim zemljama, iako treba uvijek zadržati određeni oprez, dok ne saznamo o čemu se tačno ovdje radi, jer ne vjerujem da je iko očekivao ovu epidemiju u zemljama Zapada", smatra prof. Rudan.
Kako se mogu zaraziti majmunskim boginjama?
Obično se ljudi zaraze preko zaraženih divljih životinja u djelovima zapadne i središnje Afrike. To se može dogoditi ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje, rezanjem mesa životinje, krvi i izlučevina.
Majmunske boginje se takođe mogu prenijeti jedenjem nedovoljno kuvanog mesa zaražene životinje.
Virus se ne prenosi lako među ljudima, do zaraze može doći kontaktom sa tjelesnim tečnostima, mjehurićima ili krastama zaražene osobe. Moguće je i zaraziti se polnim odnosom sa zaraženom osobom. Prema američkom Centaru za kontrolu i prevenciju bolesti, dodirivanje odjeće, posteljine ili ručnika koje koristi zaražena osoba, takođe, može predstavljati rizik.
