Rođen 1936. godine u Buenos Airesu kao Horhe Mario Bergoljo, odrastao je u italijanskoj porodici iz Pijemonta, koja je u Argentinu pobjegla od režima Benita Musolinija.
Prvobitno je diplomirao za hemijskog tehničara, a onda je otišao u bogosloviju. Crkvi je služio od 1958, a na poziciji pape bio je od 2013. godine.
Tokom dvanaestogodišnjeg pontifikata, prvi papa sa američkog tla, ali i sa južne hemisfere, bio je po mnogo čemu drugačiji u odnosu na prethodnike.
Italijanski mediji jutros, između ostalog, donose i naslov - "Argentinac koji je imao revolucionaran uticaj na Crkvu".
Mnogi i dalje pamte njegovo prvo pojavljivanje pošto je postao papa - pojavio se na čuvenom prozoru u Vatikanu i okupljenim vjernicima skromno je kazao "dobro veče". Bio je to njegov prvi pozdrav čitavom svijetu, koji je nagovijestio kako papa posjeduje razoružavajuću jednostavnost.
I kako se uskoro ispostavilo - iz te je jednostavnosti proisteklo nešto novo, revolucionarno u Vatikanu.
Papa Franjo sigurno je vodio Crkvu, često ponavljajući kako ona mora otvoriti vrata "svima, svima, svima". Nijesu ga u tome sputala ni povremena tiha, a katkad i nešto glasnija protivljenja dijela sveštenstva.
Bio je blagonaklon prema pitanju razvoda, prema homoseksualcima, a naročito je ojačao ulogu žena u Katoličkoj crkvi - do te mjere da im je omogućio pozicije u Vatikanu koje su vjekovima bile rezervisane samo za kardinale.
Naročit senzibilitet imao je prema najkrhkijima - od siromašnih do migranata. Doduše, i sam izbor imena - koje je uzeo po Franju Asiškom - govorio je o njegovom naročitom senzibilitetu prema siromašnima i obespravljenima.
Papu Franja pamtićemo i kao oštrog kritičara neobuzdanog kapitalizma i konzumerizma, koji je pritom otvoreno pozivao na akciju povodom klimatskih promjena.
Duboko se protivio smrtnoj kazni, a kritikovao je i desničarski populizam.
Participirao je i u diplomatiji - smatra se kako je upravo on bio među zaslužnima za obnovu odnosa Amerike i Kube.
Dok su mnogi u Evropi i Americi pripadali talasu bunta protiv migranata, papa je njihovu zaštitu okarakterisao kao "civilizacijsku dužnost".
12Prije tri godine, postao je prvi papa koji se izvinio za ulogu Crkve u kulturocidu nad kanadskim autohtonim narodima.
I to je samo dio momenata zbog kojih će papa Franjo ostati upamćen kao jedinstven, makar kada je riječ o poglavarima Katoličke crkve iz novijeg razdoblja.
