Panel diskusija „Gdje su granice igre?: Odgovornost pri igranju igara na sreću i prevencija maloljetničkog kockanja“ održana je danas u Podgorici.
Događaj je okupio predstavnike institucija, industrije i civilnog sektora, s ciljem da se iz različitih uglova sagleda odgovornost u priređivanju i učestvovanju u igrama na sreću, da se otvori prostor za ozbiljan dijalog o prevenciji maloljetničkog kockanja, ali i da se ukaže na potrebu odlučne borbe protiv rastućeg crnog tržišta, koje dodatno komplikuje ovu društvenu pojavu.
V.d. direktora Uprave za igre na sreću, Spasoje Papić, ukazao je da edukacija, informisanje i međusektorska saradnja moraju biti prioritet u borbi protiv sve izraženije zavisnosti mladih od klađenja.
On je istakao daiako imaju ograničene nadležnosti u ovom domenu, planiraju da tokom ovegodine realizuje edukativne aktivnosti u saradnji s institucijama i civilnim sektorom.
„Fokus će biti na promociji odgovornog igranja, informisanju mladih i njihovih porodica, te podizanju svijesti o štetnim posljedicama kockanja. Kampanja će obuhvatiti medije, društvene mreže, radionice i javne tribine, a biće usklađena sa Akcionim planom za prevenciju kockanja među mladima“, poručio je Papić.
Pored toga, kako kaže, posebna pažnja biće usmjerena na zakonske kontrole u vezi blizine kladionica školama, gašenju ilegalnih sajtova i unapređenju digitalnog nadzora. Prevencija se mora graditi kroz znanje i edukaciju – od pojedinca, preko porodice, do čitavog društva.
On je dodao i da njihova misija nije zabrana, već zaštita – posebno onih najranjivijih.
„Prevencija kroz edukaciju i odgovorno priređivanje igara na sreću mora biti zajednička obaveza cijelog društva“, naglasio je Papić.
Predstavnik Kreativnog centra Volcano – Vezuv doo Goran Ćetković, ističe da, ukoliko zaista želimo da rješavamo problem maloljetničkog kockanja, moramo krenuti od ozbiljnih i kredibilnih podataka.
„Stalno slušamo o navodnim istraživanjima, a u stvarnosti – relevantnih podataka nema. Najčešće korišćena fraza je 'prema nekim istraživanjima', a mi ne znamo koja su to istraživanja, ko ih je sprovodio, ni kojom metodologijom.Mi, kao legalni priređivači igara na sreću, partneri smo u ovom sistemu. Dobili smo koncesije od države, poslujemo po zakonu još od 2004. godine i svakodnevno se trudimo da postavimo jasne granice“, rekao je Ćetković.
Kako dodaje, u njihovim objektima se poštuju pravila – maloljetnici nemaju pristup. Međutim, kaže, problem ne počinje i ne završava s priređivačima.
„Dio odgovornosti je i na porodici, jer sve počinje vaspitanjem. Većina mladih želi da se dokaže, napravi neki ,,korak ka odraslosti", pa je to danas možda upravo uplata u kladionici – nekada su bile cigarete, sada je to online klađenje. Ali hajde da budemo realni: ako maloljetnik igra online igre, on ne može podići novac bez tuđe kartice – dakle, opet se vraćamo na porodicu“, naglašava Ćetković.
On tvrdi da je priča o maloljetničkom kockanju u velikoj mjeri senzacionalistički prenaduvana.
„Mi koji imamo fizičke objekte znamo kako to funkcioniše i koliko se trudimo da spriječimo takve slučajeve. Zato predlažem nešto konkretno – hajde da okupimo sve aktere i sprovedemo ozbiljno, stručno istraživanje. Angažujmo relevantnu agenciju, napravimo kvalitetan upitnik i izaberimo reprezentativan uzorak mladih“, kazao je.
Kako ističe, samo tako ćemo znati pravo stanje stvari. Bez toga, svaka analiza ostaje na nivou pretpostavke.
Građanski aktivista i direktor ADP Zid Igor Milošević, istakao je da po reakcijama iz regiona, a tu računa i Hrvatsku, na osnovu pokrenutih kampanja i izmjena zakona vidi da se upalio crveni alarm po pitanju efekata koje kocka ima na veći dio stanovništva.
„Linija industrije zabave odavno je pređena. I to nije više pitanje prevencije maloljetnika nego epidemije koja utiče na mnoge porodice. Krivce za to prvenstveno treba tražiti u redovima državnih institucija koje su dozvolile ovakvu rasprostranjenost koja se prelila iz legalnih tokova i u nelegalne kanale. Država, niti je svojim zakonima spriječila nekontrolisani uticaj igara na sreću niti je u posledjih godina uožila euro u prevenciju, zaštitu i podršku ljudima kojima je pomoć neophodna“, navodi Milošević.
