Izgradnja snažnih partnerstava za podršku osobama sa invaliditetom kritično je važna za jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba sa invaliditetom. To je zaključeno na konferenciji koju su organizovali Vlada, Institucija Ombudsmana i sistem UN u Crnoj Gori a na kojoj su prezentovani ključni rezultati dvogodišnje inicijative „Unapređenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako dodaju, predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović, ukazala je da je taj resor u ostvarivanju nacionalnih razvojnih prioriteta i ciljeva koji čine dio Agende 2030. i realizacije međunarodno priznatih obaveza Vlade u domenu ostvarivanja ljudskih prava, socijalne inkluzije i reformske agende povezane sa procesom pristupanja Crne Gore EU, u saradnji sa UN -o i Institucijom Zaštitnika u prethodne tri godine implementiralo projekat ,,Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori”.
Kako je navela, kao sastavni dio Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, tokom 2021. započeto je sa implementacijom zajedničkog projekta u cilju promocije prava osoba sa invaliditetom, pod nazivom ,,Unaprjeđenje inkluzije djece i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori”.
Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da se unutra ove, po brojnim indikatorima najviše marginalizovane društvene grupe, nalaze mnogi članovi društva koji su dodatno opterećeni barijerama u ostvarivanju svojih prava.
“U toj višestrukoj i intersekcijskoj nejednakosti prilično često se dešavaju situacije koje su izvan pažnje onih koji se kroz život probijaju sa znatno manje prepreka u ostvarivanju faktičke ravnopravnosti u društvu i državi”, rekao je Bjeković.
On je, pozvao privredne subjekte i apelovao na korporativnu društvenu odgovornost.
Istakao je takođe, nadu da će predstojeća reforma socijalne i dječije zaštite usvojiti drugačiji pristup i pronaći odgovarajuće modele brige za djecu sa posebnim razvojnim potrebama.
"Koja će rasteretiti, a ne osloboditi obaveze i samu porodicu, kao bitan faktor u životu svakog djeteta bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo””, navodi Bjeković.
Zahvalio je partnerima iz UN agencija, primarno UNICEF-a, sa kojima se, kako je naveo, učinilo nešto što je država zaboravila ili stavila u drugi plan- “a to je da projektujemo i stavimo u funkciju nezavisno tijelo koje će vršiti praćenje izvršavanja obaveze države prema UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom”.
„Ujedinjene nacije u Crnoj Gori nastaviće da se snažno zalažu za jednakost i puno uključivanje osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo u skladu sa obavezama Crne Gore koje proističu iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom“, kazala je Nela Krnić, vršiteljka dužnosti predstavnika UNICEF, koja je zahvalila organizacijama za prava osoba sa invaliditetom, Instituciji ombudsmana, resornim ministarstvima i drugim partnerima na konstruktiuvnoj saradnji.
Kroz tu reformsku inicijativa unaprijeđeni su kapaciteti sistema za sprječavanje institucionalizaciju djece i odraslih sa smetnjama u razvoju kroz obuku više od 100 profesionalaca iz različitih sektora, razvojem modela usluga na nivou zajednice, pružanjem psihosocijalne podrške i postavljanjem temelja za prvi crnogorski Centar za hraniteljstvo sa planovima za specijalizovano hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju.
Urađeno je i istraživanje zasnovano na dokazima o potrebama osoba sa invaliditetom, identifikovane su ključne usluge podrške zajednici za odrasle i sprovedena je analiza troškova odabranih usluga. U okviru programa razvijene su i smjernice za budžetiranje koje uključuje osobe sa invaliditetom. Osnovan je Nezavisni monitoring mehanizam koji predvodi Ombudsman i deset organizacija osoba sa invaliditetom, čime je unaprijeđen monitoring Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. Upravi za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, pružena je tehnička podrška za izradu akcionog plana za glavni strateški dokument o pravima osoba sa invaliditetom.
„Kritično je važno što je obezbijeđeno učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije“, kazala je Krnić i podsjetila da je sistem UN u Crnoj Gori integrisao prava osoba sa invaliditetom u svoje strateške dokumente, a takođe i organizovao obuke za svoje osoblje za uključivanje osoba sa invaliditetom u programe UN, koje su sprovele organizacije osoba sa invaliditetom.
„Ovaj projekat nas je nekako povezao jer obično nemamo priliku da sarađujemo. Da, imamo saradnju između roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ali ovaj projekat je pružio priliku da radimo sa drugim organizacijama za osobe sa invaliditetom“, kazala je predstavnica organizacije osoba sa invaliditetom koja je učestvovala u programu.
Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić, govoreći o zapažanjima Nezavisnog monitoring mehanizma, ukazala je na potrebu kontrole kvaliteta rada asistenata/tkinja u nastavi kroz proces akreditacije i reakreditacije licenci, ali i na nedovoljno razvijene usluge za život u zajednici osoba sa invaliditetom. Takođe, nevela je da djelimična i/ili potpuna nepristupačnost karakteriše javne ustanove, te da arhitektonske barijere, ali i barijere u komunikacijama i informacijama, predstavljaju izazov koji se, bez nerazumnih odlaganja, mora prevazići.
Savjetnica Zaštitnika i koordinatorka NMM-a Milena Krsmanović Iković kazala je da će ovo tijelo pratiti oblast inkluzivnog obrazovanja, usluge socijalne i dječje zaštite, deinstitucionalizaciju i uključivanje OSI u proces donošenja odluka.
Svoja iskustva u radu NMM predstavile su i Marina Vujačić (UMHCG), Marija Boljević (Staze) i Miroslava Ivanovic (I MI BOKE), koje su ocijenile da na primjeni Konvencije u Crnoj Gori treba još dosta da se učini i dale preporuke za buduće aktivnosti ovog tijela.
Ostvarivanje prava djece i odraslih sa smetnjama u razvoju važan je aspekt rada UN u Crnoj Gori i jedan od temeljnih uslova za ispunjenje obećanja datog u okviru Ciljeva održivog razvoja. Stoga će se u predstojećem periodu nastaviti sa radom na jačanju institucionalnih kapaciteta za sprječavanje institucionalizacije djece i odraslih sa smetnjama u razvoju.
Osim toga napori će biti nastavljeni za aktivno uključivanje organizacija za prava osoba sa invaliditetom u implementaciju i praćenje Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) u Crnoj Gori. To je moguće postići kroz proaktivnu saradnju i široka partnerstva između organizacija civilnog društva, Institucije Zaštitnika ljudskih prava Crne Gore i drugih aktera uključenih u reformske procese, zaključuje se u saopštenju.
