U intervju za Standard vođenom putem elektronske pošte, predsjednik Pavel, odličan poznavalac našeg regiona, ocjenjuje da se u današnjoj Evropi i svijetu izazova Balkan pojavljuje kao područje od strateške važnosti u kojem Rusija i drugi akteri osmišljeno pokušavaju da posiju razdor, dok pravi prijatelju jačaju jedinstvo i izbjegavaju potpirivanje podjela.
Kaže da vjeruje da je budućnost Crne Gore u EU, te da Evropa u susret promjeni u Vašingtonu mora u sopstvenom interesu više da se oslanja na samu sebe.
Crna Gora i Češka imaju snažne istorijske veze. Kakvi su naši odnosi danas? Koji su prioriteti i ključne teme Vaše posjete?
PAVEL: Češki narod već dugo ima interes za Crnu Goru, generacijama se divimo Crnogorcima kao simbolu hrabrosti i uzoru u borbe za slobodu. Danas su odnosi između Češke i Crne Gore jednako jaki i prijateljski. Cilj moje posjete je podrška i ohrabrenje Crnoj Gori da nastavi putem reformi i transformacije. Čvrsto vjerujem da je naša zajednička budućnost unutar Evropske unije u zajedničkom interesu. Moje je duboko ubjeđenje da Crna Gora može da radi na tome da prevlada unutrašnje podjele i prihvatiti pristupanje EU kao ujedinjavajući nacionalni cilj. Imamo konkretne naučene lekcije koje možemo podijeliti s vama. Članstvo u Evropskoj uniji je odlučujuće doprinijelo prosperitetu Češke.
Vidim značajan potencijal za proširenje ekonomske saradnje između naše dvije zemlje. Češke kompanije imaju mnogo toga da ponude, posebno u područjima kao što su energetika, saobraćaj, zdravstvo i odbrana. Takođe se radujem razgovoru o aktuelnim bezbjednosnim izazovima s predsjednikom [Jakovom] Milatovićem i drugim crnogorskim čelnicima. Svjestan sam iskustva Crne Gore iz prve ruke u kibernetičkim napadima velikih razmjera i želim da razmijenim mišljenja i o efikasnim odgovorima, te da podijelim najbolje prakse. Konačno, geopolitička pitanja takođe će biti važan dio naših razgovora, naročito prijetnja koju predstavlja ruska agresija, koja ne ugrožava samo Ukrajinu, već i Evropu i međunarodni poredak.
Kako politički i bezbjednosno danas vidite Balkan? Koja će biti Vaša poruka crnogorskim zvaničnicima na tu temu?
PAVEL: Danas su Evropa i svijet postali znatno izazovniji, a Balkan se pojavljuje kao područje od strateške važnosti. Svjedoci smo osmišljenih nastojanja Rusije i drugih aktera da potkopaju demokratski legitimitet u regionu i posiju razdor među njenim raznolikim etničkim i vjerskim zajednicama. Pravi prijatelji Balkana su oni koji jačaju jedinstvo i izbjegavaju potpirivanje podjela.
Balkanu je potrebna, više od svega, vizija budućnosti – takve kakva ga čini privlačnim i obećavajućim mjestom za život njegovih mladih ljudi. Najbolji put do napretka za Crnu Goru i njene susjede leži u ujedinjenju oko cilja pristupanja Evropskoj uniji i branju plodova saradnje unutar samog procesa.
Kako danas funkcioniše Višegradska grupa, s obzirom na to da imamo četiri zemlje koje se međusobno ne slažu u odnosu prema ruskoj prijetnji?
PAVEL: Istorija Centralne Evrope je na neki način jednako složena kao i istorija Balkana. Višegradska grupa se pokazala kao koristan alat u ostvarivanju zajedničkog cilja: evropskih integracija. I dok postoje vremena veće saglasnosti oko strateških pitanja i trenuci kada je konsenzus teže pronaći, ostaje naša odgovornost da održavamo dijalog sa ciljem dobrosusjedskih odnosa. Jedna takva razmjena dogodila se između četiri predsjednika u Poljskoj u decembru. Tada je takođe potvrđeno da Međunarodni višegradski fond može igrati važnu ulogu u podsticanju saradnje među narodima.
Pred nama je stupanje na dužnost Donalda Trampa? Šta mandat 47. predsjednika SAD donosi Evropi?
PAVEL: Evropa i Amerika jesu, a vjerujem da će i ostati, najbliži strateški partneri. Istovremeno, jasno je da će Evropa morati da se više oslanja na samu sebe. U svom najboljem interesu moramo više ulagati u našu bezbjednost i konkurentnost.
Zaštita naših ekonomskih interesa takođe je još jedan strateški imperativ Evrope. Moramo raditi na tome da izbjegnemo trgovinski rat između SAD i Evrope, budući da bi takav sukob prvenstveno koristio našim konkurentima, a ne bilo kome od nas.
Ko je Petr Pavel?
Četvrti predsjednik Češke Republike od raspada Čehoslovačke, 64-orogodišnji Petr Pavel, karijerni je vojnik koji je obavljao najviše dužnosti, među ostalim, načelnika Generalštaba Češke vojske (2012-2015) i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a (2015-2018).
Po specijalnosti je obavještajac. Godinama je snažan zagovornik ulaska država našeg regiona u sve evropske i evroatlantske integracije stavom da problem Balkana može biti riješen u potpunosti tek kada cio region bude u EU i NATO-u. „NATO je jedina organizacija koja garantuje bezbjednost Evrope“ – rečenica je koju je ponavljao još daleko prije nego što se našao na čelu vojnog dijela NATO-a.
Naš region je dobro upoznao još ranih devedesetih kada je komandovao jednom jedinicom snaga UN raspoređenih u Hrvatskoj. Taj dio njegove karijere obilježila je intervencija januara 1993. kod Karina kada je sa 28 čehoslovačkih vojnika izbavio iz složene situacije više od 50 francuskih pripadnika UNPROFOR-a koji su satima bili pod minobacačkom vatrom pobunjenih Srba, a oni pak pod varom Hrvata . Dobio je tada francuski Vojni krst za hrabrost, a zatim i najviše francusko odlikovanje – Orden Legije časti, kao i više čeških odlikovanja.
Nakon najviše vojne dužnosti u NATO-u, povukao se u penziju, ali je ostao društveno aktivan. Češka je tada već bila u drugoj deceniji političkog blata čiji su nosioci bile populističke stranke tipične za Evropu početka XXI stoljeća.
U ljeto 2022. najavio je kandidaturu za predsjednika Češke kada su istraživanja pokazivala da samo ličnost široke podrške i bez mrlja u karijeri, može da pobijedi dotadašnjeg premijera, desničarskog agro magnata i populistu Andreja Babiša. Kandidaturu je obrazložio riječima da mu je cilj da pobijedi kako Češka ne bi morala da se stidi zbog svog predsjednika te da želi da vrati red i mir u državu.
Na izborima se suočio sa kampanjom enormnih, nikad ranije u Češkoj viđenih u toj mjeri dezinformacija i podmetanja, ali je, uprkos tome, u prvom krugu završio tijesno ispred Babiša. U drugom izbornom krugu, 28. januara 2023, osvojio je 58,32%, a Babiš 41,67% glasova. Češka je 9. marta, kada je preuzeo dužnost, na unutrašnjem planu počela da se vraća pristojnosti i redu kakav je postojao u eri Vaclava Havela, dok je na vanjskom izbjegnuta njena „orbanizacija“ što bi se svakako desilo da je pobijedio Babiš.
Petr Pavel je kao predsjednik smirio napetosti, otvorio komunikaciju s javnošću i posredovao u pregovorima između vlasti i opozicije. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se podrška javnosti predsjedniku Republike utrostručila. Na vanjsko-političkom planu Pavel je snažni zagovornik jake EU i evroatlantskog savezništva. Od početka ruske agresije na Ukrajinu zagovara zajednički nastup Zapada ocjenom da je Rusija povela „rat protiv međunarodnih odnosa“. Jedini ozbiljan predsjednički gaf bila je izjava u jednom intervjuu da bi zbog rata u Ukrajini trebalo ozbiljno nadzirati Ruse širom Evrope jer je to „cijena rata“.
