Pod sloganom „Čini da male stvari postanu velike“ teatarska svetkovina koja počinje 2. i traje do 12. jula proteći će u znaku osnivanja profesionalnog teatra u Kotoru.
„Djeca i mladi dobiće konačno instituciju koja će im biti posvećena u potpunosti, grad Kotor nakon 200 godina imaće ponovo svoj teatar, a Crna Gora još jedno profesionalno pozorište“, poručio je Pejaković.
Posjetioci festivala biće u prilici da pogledaju najnoviju produkciju najznačajnijih pozorišta iz regiona sa brojnim i dobro znanim naslovima kao što su Hajdi, Guliver, Sniježna kraljica, Bambi, Djevojčica sa šibicama, Sirano…
Pejaković dodaje da se u odabiru predstava rukovode, prije svega, „kvalitetom produkcija, savremenošću tema i estetika, te pomjeranjem granica u svakom smislu“.
„Ove godine akcenat je bio na regionalnoj selekciji, zbog jubileja i vezanosti za početke festivala, ali i, još uvijek, zbog uslovljenosti posljedicama pandemije. Ono što traje već duži period jeste kriza pozorišnog stvaralaštva za djecu, kada je o našoj zemlji i regiji riječ. Ipak, pozorišta nisu putovala skoro dvije godine, tako da se nakupilo dobrih predstava i biće dosta pravih iznenađenja.“
Nakon deset godina duge borbe za osnivanje profesionalnog pozorišta namijenjenog djeci i mladima u Kotoru, taj posao je konačno završen.
„U Statutu Kotorskog festivala pozorišta za djecu stoji kao cilj razvoj pozorišta za djecu na nacionalnom nivou. Crna Gora ima državnost, a nema niti jedno pozorište u potpunosti posvećeno djeci i mladima. To je slučaj bez presedana. Gradsko pozorište Podgorica je odigralo veoma značajnu ulogu u razvoju ove oblasti, ali to odavno nije bilo dovoljno“, napominje Pejaković.
Profesionalno umjetničko stvaralaštvo namijenjeno najmlađima u našoj zemlji na veoma je niskim granama i sistemske promjene su nužne, ocjenjuje naš sagovornik.
„Modeli organizacije institucija kulture, kao što su, na primjer, centri za kulturu, davno su prevaziđeni i doprinose veoma aktivno devastaciji kulture u Crnoj Gori. Moramo težiti ka modelima koji će biti produkcijski održiviji i, prije svega, kreatori kulture i kulturnih politika, a tu umjetnost za djecu treba da je na prvom mjestu. Kod nas je obrnuto. Stvaralaštvo za djecu je na repu. Kotorsko pozorište treba da utre put razvoju društva u čijem centru će biti djeca i kultura.“
Kotor ima odlične prostorne resurse u oblasti kulture, izgrađenu i brojnu publiku, željnu pozorišta. Festival pozorišta za djecu je tokom posljednje decenije proizveo desetak uspješnih predstava, na desetine mladih profesionalaca iz oblasti kulture tu su ponikli i razvijali se, generacije mladih su pod okriljem festivala zavoljele pozorište, naveo je naš sagovornik.
„Riječ je o nekoliko hiljada djece i mladih koji su pohađali dramske studije i bili akteri različitih projekata namijenjenih njima. Desetine njih su danas uspješni glumci, reditelji, producenti, slikari, muzičari. Ono što mi se posebno čini važnim, i što nažalost nije dovoljno prepoznato, jeste u kojoj mjeri pozorište i dramska pedagogija imaju moć da utiču na formiranje dobrih, slobodnih i kreativnih ljudi koji na kraju uopšte ne moraju postati umjetnici ali mogu biti ljubitelji umjetnosti“, istakao je Pejaković.
Kada je riječ o statusu pozorišne umjetnosti u društvu, glavni problem ne predstavlja nedostatak novca, kako se najčešće misli.
„Mislim da novca ima dovoljno za pozorište. Nije problem koliko se izdvaja za pozorište, nego kako se i na šta taj novac troši. Osnovni problemi su sistemski. Veliki pozorišni sistemi ‘jedu’ sav novac, a daju jako malo. Nema strategije razvoja kulture i pozorišta. Nema evaluacije, kritika je u povoju, umjetničko obrazovanje generalno na niskim granama, nema konkursa, podsticaja mladima i nezavisnoj sceni, ogroman je nedostatak prostornih resursa u Podgorici, umjetnost je žigosana u javnom prostoru. Tako da ne moramo brinuti, ima dovoljno problema u ovoj oblasti sa kojima se valja uhvatiti ukoštac“, naveo je Pejaković.
Upitan da uporedi našu teatarsku scenu sa regionalnom, te evropskom i svjetskom, Pejaković kaže da imamo veoma kvalitetne mlade glumce.
„Nedostaju dobri pisci i reditelji. Mladi nemaju dovoljno šansi za pristojan rad i daljnju edukaciju. Egzistencijalno su ugroženi i prinuđeni da spuštaju kriterijume i da svaštare, čak i onda kada imaju posla. Pozorište za djecu je i dalje veoma potcijenjeno i diskriminisano. Tu je i puno predrasuda, stvaralaštvo za djecu smatra se kulturom drugog reda, a takvo mišljenje je provincijalno, poražavajuće i ima katastrofalne posljedice. U neposrednom okruženju je identična situacija. Provincijalizacija i getoizacija naših društava opet uzima maha, moglo bi se reći i da mahnita“, upozorava naš sagovornik.
Obilje primitivizma kome su djeca i mladi izloženi u javnom prostoru, u medijima, na društvenim mrežama nije samo problem ovih prostora.
„To je priča za sebe i globalni feonomen. Mnoge će bitke tu biti tek izgubljene, ali rat treba dobiti. Duboko sam ubijeđen da će pozorište u savremenom društvu tek postati jedna dragocjena oaza i generator promjena širokog spektra“, kaže Pejaković.
Smatra da kotorski festival treba dalje da sazrijeva i ima šanse da izraste u manifestaciju koja će biti jedna od najznačajnijih evropskih tačaka kada je riječ o pozorištu za djecu i mlade.
„Treba nam još jasniji putokaz i otvoren prozor u drugačijost, u slobodu mišljenja, saosjećajnost, lucidnost, solidarnost, imaginaciju“, zaključio je Pejaković.
