Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja and ženama, u izvještaju Savjeta Evrope o mjerama koje su države preduzele na nacionalnom nivou, kako bi zaštitile ženska prava, zaključeno je da se tokom vanrednih situacija i pandemija nasilje nad ženama i nasilje u porodici povećava usled izolacije, stresa, povećane nervoze itd. Svi podaci su pokazali da je broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u porastu tokom pandemije COVID 19, i u Crnoj Gori i širom svijeta.
Generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić poručila je povodom 25. novembra da usljed novog zaključavanja, moramo učiniti sve da domovi ne postanu ponovo mjesto straha za žene.
“Efikasne mere za sprečavanje nasilja nad ženama moraju biti ključni dio obnovljenih blokada. Stalni i sigurni pristup mjerama podrške poput skloništa mora biti osiguran kao „neophodan“. One treba da uključe pomoć na mreži, od psihološkog savetovanja do obrazaca za prijavljivanje na mreži za naloge za zaštitu”, navela je ona.
Pejčinović Burić navodi i da policijskim službenicima i zdravstvenim radnicima treba dati smjernice za identifikovanje i pomoć žrtvama porodičnog zlostavljanja, na primer proaktivnim kontaktiranjem žena koje su ranije tražile pomoć. Pristup pravnoj pomoći i pravnim ljekovima za žene i devojke u riziku mora se održati, smatra ona.
“Čak i prije pandemije, žene i djevojke sa invaliditetom, migrantskog porijekla, bez stalnog doma ili iz etničkih, verskih ili jezičkih manjina, često su imale poteškoća u pristupu informacijama o dostupnoj podršci i zaštiti. Moramo da osiguramo da se njihove potrebe rješavaju tokom pandemije”, rekla je ona.
Nagli porast rodno zasnovanog nasilja tokom proljećnjog zaključavanja, pokrenuo je ovo u mnogim našim državama članicama.
“Pozivamo one države koje to još nisu učinile da ovu pojačanu svijest pretvore u akciju ratifikovanjem i sprovođenjem naše Istanbulske konvencije. Uz nadzor Grupe stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama (GREVIO), bolje osiguravamo da države potpisnice Konvencije slijede njene smernice”, rakla je ona.
Ograničenja kretanja, finansijska ograničenja i neizvjesnost ne smiju da ohrabruju počinioce - bilo kod kuće ili na mrežama. Za sve takve oblike nasilja, poručuje ona, moramo održavati nultu toleranciju.
U izvještaju o preduzetim mjerama za obezbjeđivanje ženskih prava navedeno je da izbijanje pandemije COVID 19 povećava ionako visok nivo rodno zasnovanog nasilja, posebno zbog većeg ekonomskog stresa u domaćinstvima u vrijeme krize u kombinaciji sa socijalnom izolacijom. Podaci iz svijeta pokazuju da je svaka treća žena u svijetu doživela rodno zasnovano nasilje.
U Crnoj Gori je nacionalna SOS linija za period mart - april 2020. registrovala 20% više izvještaja u odnosu na isti period prošle godine.
Crna Gora je, kako se navodi, prepoznala značaj multidisciplinarnih, multisektorskih i koordinisanih akcija koje će sprovoditi sve institucije koje se bave zaštitom od nasilja nad ženama i nasiljem u porodici, poštujući vladavinu prava, demokratiju i osnovna ljudska prava.
“Rodno zasnovano nasilje i diskriminacija nad ženama i djevojkama ostaje jedno od ključnih pitanja kada je riječ o postizanju rodne ravnopravnosti i ženskih prava. Ova vanredna situacija pokazala nam je da se posebna pažnja mora posvetiti borbi protiv nasilja nad ženama, kao i protiv diskriminacije, stoga je ovo naš prioritet i cilj koji ćemo težiti u budućnosti s ciljem omogućavanja ženama da ostvare svoj puni potencijal”, navodi se u dokumentu.
