Srbija i Bosna i Hercegovina su prema medijskim informacijama planirale izgradnju hidroelektrana na Limu i Drini, o čemu nijesu zvanično obavijestile ni konsultovale Crnu Goru.
Pejović je kazala da je potrebno da država iskoristiti sve diplomatske, medijske kao i pritisak civilnog sektora, da prvenstveno provjeri da li su države iz regiona potpisnice Espo konvencije.
- Ukoliko jesu onda treba tražiti i međunarodnu zaštitu, jer se ne smije dozvoliti da crnogorski građani trpe posljedice i budu kolateralna šteta razvojnih planova nekih drugih država- , kazala je ona na koferenciji za novinare povodom Predstavljanja preporuka za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, sa osvrtom na planiranje hidroenergetskih objekata, javila je Mina.
Pejović smatra da u rješavanju te situacije važnu ulogu može imati i civilni sektor, navodeći kao pozitivan primjer njihov angažman kada su se u Albaniji na Drimu gradili ti objekti. Prema njenim riječima, Crna Gora je uvijek poštovala svoje obaveze.
- Što pokazuju i primjer hidroelektrana na Morači, kada smo obavijestili Albaniju. Ona nikada nije odgovorila, a za dobijanje konačne saglasnosti za takve projekte, ta saglasnost je obavezna, podsjetila je Pejović.
Upitana da li je Crna Gora bespomoćna i primorana da trpi samovolju komšijskih država, ukoliko se ispostavi da one nijesu potpisnice Espo konvencije, ona je navela da »otprilike tako ispada«.
- Jer tada ne bi mogli koristiti međunarodne mehanizme zaštite. Zato je potrebno koristiti i do sada uspostavljene državne i diplomatske odnose da se to spriječi. Treba biti beskompromisan, ne znam šta još da se desi da bi opomenulo naše građane na posljedice loših odluka i projekta, rekla je Pejović.
Pejović je pomenula i projekat istraživanje nafte i gasa na crnogorskom primorju. Na pitanje novinara da da više podataka o tome, ona je kazala da je taj projekat u najranijoj fazi.
- U Ministarstvu ekonomije razmatraju raspisivanje tendera za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Kada dokumentacija bude završena znaće se djelovi teritorijalnih voda u okviru kojih će se raditi istraživanja, kazala je Pejović.
Ona je precizirala da planska dokumentacija i međunarodni dokumenti obavezuju da se moraju prvo napraviti procjene i dodatna istraživanja.
Pejović je pojasnila da će biti korišćena i međunarodna iskustva, prije svega Kiparsko kao i da će biti potrebno napraviti i procjenu uticaja na albanski dio obale, u skladu sa Espo konvencijom.
- Otvoreno je razgraničenje sa Italijom, pa će taj dio biti predmet procjene i Ministarstva pomorstva jer je to dio njihovog resora, kazala je ona. Grin Houm danas je predstavio Preporuku za izradu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja, posebno u vezi sa gradnjom hidroenergetskih potencijala.
Kao posebne preporuke za planiranje hidroenergetskih objekata navodi se da je neophodna njihova procjena u odnosu na zahtjevne direktive o vodama i staništima, i da su potrebna alternativna rješenja na projektnom nivou i temeljna procjena uticaja na životnu sredinu.
