Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika, najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84, saopštio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović na početku današnje sjednice Ženskog parlamenta na temu „Femicid u crnogorskom zakonodavstvu“.
“Ove brojke nisu samo statistika. One su neizbrisive rane na savjesti našeg društva. Svaka od tih žena imala je ime, snove, porodicu i prijatelje. Svaka je imala pravo na život, pravo da bude zaštićena, pravo da ne strahuje, a ipak to pravo im je oduzeto. Danas smo ovdje da bismo poručili da se to mora promijeniti,” kazao je Pejović.
Pejović ističe da je potrebno pronaći adekvatne pravne mehanizme koji će ne samo sankcionisati, već i prevenirati femicid.
„Međutim, pravni okviri nisu dovoljni ako ne promijenimo svijest. Moramo graditi društvo u kojem će svaki pojedinac razumjeti da je poštovanje žena ne samo moralna, već i civilizacijska obaveza. Treba da budemo društvo u kojem će djevojčice odrastati bez straha, u kojem će žene imati jednake mogućnosti za sigurnost, u kojem nijedna žena neće biti prepuštena sama sebi u trenucima nasilja,“ poručio je potpredsjednik Skupštine.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je važnost današnjeg okupljanja kao platforme za razgovor o institucionalnom odgovoru na femicid i mjerama koje Crna Gora preduzima protiv njega.
„U tom kontekstu želim da se osvrnem na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a kojim se po prvi put u crnogorskom zakonodavstvu uvodi femicid kao krivično djelo, ukoliko podršku dobijemo upravo u ovom domu. Članom tri nacrta Zakona u okviru krivičnog djela Teško ubistvo propisana je nova tačka koja se odnosi na to da će se kazniti sa najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora onaj ko liši života žensko lice iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti. Propisivanjem femicida u sklopu Teškog ubistva iskazuje se volja Ministarstva pravde da ubistvo žena iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti prepozna kao jedno od najtežih krivičnih djela za koje je moguće izreći kaznu zatvora i do 40 godina,“ kazao je ministar Božović.
Nacrt je bio predmet javne rasprave koja bila prilika da predloge iznese stručna i laička javnost, a Božović najavljuje da će već ove sedmice razmotriti sve sugestije sa radnom grupom koju čine predstavnici pravosudnih institucija.
„Ovim izmjenama Crna Gora se priključuje državama koje su već prepoznale važnost uvođenja femicida u svoja zakonodavstva, prateći preporuke međunarodnih instrumenata i institucija uključujući Istanbulsku konvenciju, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava. Ne možemo biti potpuni optimisti i reći da ćemo femicid iskorijeniti samo izmjenama Krivičnog zakona, ovo je jedna teška i mukotrpna borba i zbog toga nam je potrebna podrška svih bez obzira na bilo kakav drugi oblik razlika koje postoje među nama,“ naveo je Božović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da glavni garant prava i osnovnih sloboda crnogorskih građana moraju prije svega biti nacionalne institucije razvijenog demokratskog društva i stabilne pravne države.
„Dobro ustanovljena sudska praksa daje nam jasan odgovor da je odgovornost na državi da kroz efikasne zakonske mjere i adekvatnu primjenu postojećih propisa spriječi rodno zasnovano nasilje. Propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere koje bi realno mogle da izmijene ishod ili ublaže štetu je dovoljan da bi se država smatrala odgovornom. Vrhovni sud Crne Gore blisko prati kaznenu politiku na nivou nižestepenih sudova i svojim presudama po vanrednim pravnim lijekovima utiče na razvoj kaznene politike kako bi nacionalna sudska praksa bila usaglašena sa najboljim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sistema kroz kaznenu politiku koja mora imati odvraćajući efekat i koja treba da odgovara težini izvršenog djela,“ kazala je Pavličić.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković istakao je da je u 2024. godini bilo 2.047 prekršajnih predmeta od čega je riješeno 1.317 predmeta.
„Pritisak na sudove, tužilaštvo i policiju je povećan, resursi centara za socijalni rad i drugih organa bitno zaostaju za potrebama žrtava, policije i pravosuđa. Je li uvođenje krivičnog djela femicida jedini odgovor ako nemamo pripremljenu društvenu i institucionalnu podlogu za to? Je li moguće preventivno djelovati bez resursa? U državi u kojoj godinama ne dolazi do pada predmeta u oblasti porodičnog nasilja nešto mora biti promijenjeno,“ istakao je Bjeković.
