„U danima suočavanja s užasnom tragedijom koja je zadesila Cetinje i Crnu Goru, umjesto sveopšte društvene reakcije empatije i solidarnosti, dio zajednice, nažalost, pokazuje ono najgore lice kroz pokušaj zloupotrebe nesreće i podsticanje tema koje produbljuju podjele i unose nemir u crnogorsko društvo“, ukazali su iz Crnogorskoga PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Kako dodaju, među promoterima toksičnih narativa, nažalost i ne prvi put, posebno se ovih dana ističe mitropolit Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori Joanikije II.
75„Tek što su okončani dani žalosti, tokom božićnih praznika objavljen je Joanikijev intervju u kojem s otvoreno šovinističkih polazišta negira postojanje crnogorskoga jezika. Odmah je potom Joanikije u intervjuu za RT Balkan demonstrirao besprizorno odsustvo empatije, koristeći cetinjsku tragediju da, manirom pośednutoga plemenskog vrača, raspiruje mržnju prizivanjem prokletstva i obnovom zahtjeva za podizanje kapele na Lovćenu“, ističu u saopštenju.
Napominju da je niz očiglednih provokacija javnosti nastavio i u emisiji TV Hram o Oktoihu prvoglasniku u kojoj je Crnojevića štampariju proglasio srpskom.
„Nema ni jednog jedinog relevantnog istorijskog izvora XV vijeka koji bi mogao dati za pravo ideologemu o Crnojevićima kao srpskoj dinastiji, a tako ni o crnojevićkom istorijskom i kulturnom nasljeđu kao segmentu ma čijeg drugog do crnogorskog nasljeđa. Kad se pogledaju prvorazredni izvori na osnovu kojih raspolažemo ključnim informacijama o prvoj štampanoj knjizi u Crnojevića štampariji, poput predgovora Oktoihu prvoglasniku, u njemu se pominju dvije etničke atribucije. Naime, Đurađ Crnojević u njemu sebe naziva „vojvodom Zete“, mitropolit cetinjski Vavila pominje se kao „arhiepiskop zetski“ dok je majstor koji je rukodjelisao knjige označen kao „Makarije od Crne Gore“, naglašavaju oni.
Budući da se, kako podsjećaju, još u povelji iz marta 1492. godine Đurađ pominje kao „Crnojzi Gori gospodar“, svako etničko atribuiranje štamparije izvan zetskoga, odnosno crnogorskoga korpusa čini se bespredmetnim i naučno neodrživim.
„Da se o Crnojevića štampariji u nauci može govoriti samo kao o crnogorskoj štampariji i dijelu crnogorskoga kulturnoga nasljeđa – a, naravno, potom i šire, kao o južnoslovenskome i evropskome kulturnom fenomenu – odavno je ustanovljeno u relevantnoj naučnoj literaturi, a to potvrđuje, između ostalih, i ponajbolji poznavalac ove problematike ruski naučnik Evgenij Ljvovič Nemirovski u svojoj kapitalnoj monografiji Počeci štamparstva u Crnoj Gori“, ukazuju iz PEN-a i FCJK.
Kako dodaju, od XIX vijeka širene su fabrikacije o „srpskoj dinastiji Crnojević“ ili kao posljedica simplifikovane slike južnoslovenske istorije na prijelazu iz srednjega u novi vijek, pod uticajem „savremene“ srpsko-hrvatske podjele nastale u prvome redu na konfesionalnoj osnovi, ili kad dio hegemonijskoga istoriografskoga diskursa koji je trebao da posluži – a služi i danas – u političke svrhe nijekanja svih identiteta koji se ne uklapaju u velikosrpski politički i ideološki okvir.
„Tom cilju danas služi Joanikije II a činjenica da čak ni u danima u kojima se suočavamo s posljedicama nezapamćene tragedije gotovo svakodnevno skreće pažnju na teme koje duboko dijele crnogorsko društvo, raspirujući podjele i krčmeći crnogorsko istorijsko i kulturno nasljeđe, svjedoči o tome da je svoju ulogu u društvenome životu Crne Gore sveo na poziciju političkoga agitatora“, ističu oni.
Napominju da bi nam možda u ovim teškim trenucima s kojima se suočava cjelokupno crnogorsko društvo za nauk mogle poslužiti riječi Svetoga Petra Cetinjskoga upućene Kučima, Bratonožićima i Vasojevićima 12. marta 1819. povodom pojave i djelovanja izvjesnoga kaluđera Avakuma:
„Nije dakle dosta, što je on krvomutnik, nego i suviše hulitelj preblagoga Boga i porugatelj čina kaluđerskoga, zašto Bog u svoje zapovijedi zabranjuje najžestočajšnim načinom svako zločinstvo i bezakonije, a pravi kaluđer valja da bude dobri i smireni čojek i da zapovijedi božje sluša i ne učini djelom ni pomišljenijem ništa, što bi volji božijoj protivno bilo. (...) Ne budite, dakle, bezumni i ne dajte da vas rečeni kalaš prevari i da njegovim lažam vjerujete, pak da se poslijed kajete...“
„Crnogorskome društvu danas je potrebna solidarnost, empatija, preuzimanje odgovornosti onih koji s pozicija moći imaju profesionalnu a i moralnu obavezu da garantuju mir i bezbjednost, a ne raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti i manipulisanje temama koje duboko polarizuju društvo“, naglašavaju u saopštenju.
Stoga, kako dodaju, apeluju na sve protagoniste društvenoga života da se okanu širenja mržnje i daju doprinos uspostavljanju društvenoga konsenzusa oko poštovanja ustavnih vrijednosti i civilizacijskih normi na kojima se zasniva život pluralnoga, demokratskog društva.
„S tim ciljem pozivamo građanke i građane da podrže studentsku organizaciju Kamo śutra i zahtjeve koje iznose na protestu večeras u 19.30 ispred zgrade MUP-a“, zaključuju iz Crnogorskoga PEN centra i FCJK.
