Dokument odražava izvještaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali je prvi dokument koji obuhvata aktuelna dešavanja u zemlji i proteste koji su uslijedili nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je život izgubilo 15 osoba.
Izvjestilac za Srbiju Evropskog parlamenta Picula je prilikom predstavljanja izvještaja ocijenio da bez obzira na otvaranja 22 poglavlja i privremenog zatvaranja dva poglavlja u pristupnim pregovorima, Srbija zaostaje u pristupnom procesu u posljednjih par godina.
"Postignut je ograničen ili nikakav opšti napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU u svim pregovaračkim poglavljima. Posebni nedostaci su u kritičnim oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje sa politikama EU", naveo je Picula.
Dodao je takođe da je korupcija "rasprostranjena", da nije postignut nijedan napredak u poglavlju 31 koje se tiče spoljne politike.
Takođe je podvukao neophodnost obezbjeđivanja nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM).
Picula je naveo da Evropski parlament spreman da podrži ponovno pokretanje političkih i demokratskih procesa u vezi s evropskim putem Srbije korišćenjem postojećih instrumenata i inicijativa za podršku demokratiji u svjetlu masovnih građanskih nemira u Srbiji predvođenih studentima.
"Izvještaj naglašava ozbiljnu zabrinutost u vezi sa sistemskim pitanjima koja su istakli demonstranti. Oni zahtijevaju odgovornost, institucionalnu i finansijsku transparentnost i poštovanje građanskih sloboda", naveo je Picula, istakavši da je "apsolutno neprihvatljivo" da se protiv nekih studenata ponovo pokreće sudski proces, dok su svi bili svjedoci nekoliko napada na njih.
Odbacio je ocjene zvaničnika u Beogradu da se studentskim protestima pokušava organizovati "obojena revolucija" i podsjetio prisutne da je nacrt zakona o stranim agentima i dalje na čekanju u Skupštini Srbije.
Picula je podvukao da je normalizacija odnosa Srbije i Kosova suštinski elemenat za put ka Evropskoj uniji.
"Obije strane moraju izbjegavati eskalaciju tenzija i poštovati sve prethodne sporazume postignute preko dijaloga koji olakšava EU. Pored toga, hitna pravda mora biti zadovoljena za počinioce terorističkog napada u Banjskoj 2023. godine, uključujući procesuiranje Milana Radoičića", naveo je Tonino Picula.
Upozenje zbog Kine i pristupa prema Republici Srpskoj
Zuzana Mićalcova Sutiakova, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, ocijenila je da se u Srbiji događa "neviđena" mobilizacija studenata, kojima su se pridružile i druge grupe građana nakon tragičnog incidenta u Novom Sadu.
Ocijenila je da je učešće građana, transparentnost javnosti i politička odgovornost igraju vitalnu ulogu u razvoju demokratskih društava.
"Žalimo zbog dezinformacija i neprijateljske političke retorike protiv EU, uključujući časnih članova Evropskog parlamenta i delegacije EU u Srbiji. Ovim pojavama nema mjesta u zemlji koja želi integraciju u EU", ocijenila je Sutiakova.
Navela je da Srbija održava principijelnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, te pruža značajnu humanitarnu i vojnu podršku Ukrajini, ali da još uvek treba da uloži napore da poboljša usklađenost sa EU u tom pogledu.
Ovo, prema njoj, uključuje restriktivne mjere protiv Rusije. Potvrdila da stopa usklađenosti u Srbiji iznosi 61 odsto, “a kvalitet usklađivanja se nije promijenio od prethodnog perioda”.
Predstavnica Evropske službe za spoljne poslove je iznijela brigu zbog odnosa koje Beograd gaji s Pekingom.
"Produbljivanje odnosa Srbije sa Kinom takođe predstavlja stratešku brigu u trenutnom geopolitičkom kontekstu. EU želi da računa na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera, a Srbija nas još uvijek mora uvjeriti u svoj strateški smjer. Održavanje dobrosusjedskih odnosa jednako je važno za napredak u EU", podvukla je Sutiakova.
Posebnu kritiku je Srbija dobila zbog odnosa sa Republikom Srpskom. Sutiakova je spomenula učešće zvaničnika iz Srbije na ceremoniji dana Republike Srpske koji je u BiH ilegalan po odluci Ustavnog Suda, kao i proslavu dana državnosti Srbije u tom entitetu.
"EU očekuje da Srbija bude u potpunosti posvećena Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji i izbjegne postupke koje stvaraju napetost", poručila je ona.
Evropska komisija: Zahtjevi studenata odražavaju nalaze godišnjih izvještaja
Predstavnik Evropske komisije Jiri Pleciti (Jiry Plecity), iz deska za Srbiju i Kosovo je tokom rasprave potvrdio da ova institucija pažljivo prati dešavanja u zemlji.
"Upravo put Srbije ka članstvu u EU i reformama koje ona treba preduzeti se na ovom kursu su u središtu zahtjeva demonstranata danas u Srbiji, posebno o prioritetima vladavine prava koji su takođe jasno istaknuti u našem godišnjem izvještaju. Tu spadaju pitanja kao što su borba protiv korupcije, jačanje nezavisnosti pravosuđa, sloboda medija, ali i potreba da se obezbijedi zaista povoljno okruženje za civilno društvo", naveo je Pleciti.
Osvrćući se na odluku Evropskog savjeta u decembru koji je potvrdio spremnost da se pozabavi otvaranjem klastera 3 u trenutku kada Srbija ispuni uslove i prelazna mjerila, zvaničnik Evropske komisije je ponovio da će napredak u oblasti vladavine prava i normalizacija odnosa s Kosovom nastaviti da određuju ukupan tempo pregovora o pristupanju.
Procedure nakon predstavljanja izveštaja
Nakon ove rasprave, Tonino Picula će naredne nedjelje posjetiti Srbiju u prvoj misiji kao izvjestilac Evropskog parlamenta.
Poslanici Evropskog parlamenta imaju rok do 6. marta da predstave amandmane kojim će se dopuniti izvještaj.
Predloženi amandmani će biti izglasani ponovo u spoljnopolitičkom komitetu gdje treba da se glasa o cjelokupnom, dopunjenom dokumentu.
Nakon usvajanja u spoljnopolitčkom komitetu, o izvještaju će kasnije, sredinom godine, glasati svi poslanici na plenarnoj sjednici, kada izvještaj dobije verziju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji.
Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno ni politički obavezujuće za EU institucije i države članice.
