Ukoliko ste očekivali priču o nastavku uzgoja i krijumčarenja droge i djelovanju bandi, ovog puta ipak nije riječ o tome već o – nilskim konjima. Ili, kako će ih češće nazvati lokalno stanovništvo, kokainskim nilskim konjima.
Naime, najpoznatiji južnoamerički narkobos imao je sopstveni zoološki vrt, a nakon njegovog ubistva 1993. godine, većina životinja – poput zebri, žirafa i flamingosa – relocirana je sa imanja. No, ostala su tamo četiri nilska konja, koja je Eskobar u Kolumbiju ilegalno dopremio krajem sedamdesetih.
Lokalne vlasti očekivale su da će nilski konji umrijeti. No, umjesto toga, dogodilo se nešto sasvim suprotno – sada po imanju i okolini luta više od stotinak jedinki te vrste i njihov je broj, kako godine odmiču, sve veći.
Rezultiralo je to ozbiljnom brigom po biodiverzitet, a kolumbijska javnost danas je podijeljena povodom Eskobarovih nilskih konja. Dok ih jedni vide kao invazivnu vrstu čiju populaciju treba staviti pod kontrolu, drugi smatraju da ih i dalje treba ‘ostaviti na miru’.
Kolumbijske vlasti su prošle godine sterilisale dio nilskih konja. No, radikalniji predlažu mnogo drastičnije mjere, no to se do sada, najviše zahvaljujući aktivistima koji se bore za prava životinja, nije dogodilo.
Među onima koji su se otvoreno zalagali za okrutan pristup bila je i naučnica Natali Kastelblanko.
“Jako nam je žao zbog tih životinja, ali kao naučnici moramo biti iskreni – nilski konji postali su invazivna vrsta u Kolumbiji. Ako ne ubijemo dio njihove populacije, situacija će biti potpuno van kontrole za svega 10 ili 20 godina”, poručila je ona.
Među kolumbijskim nilskim konjima su i neki od najvećih na planeti izvan afričkog kontinenta.
I dok je javnost i dalje podijeljena, nilski konji nastavljaju da žive i umnožavaju svoju zajednicu na hacijendi nekadašnjeg zloglasnog latinoameričkog kriminalca. No, ni njegova hacijenda više nije zatvorena za javnost – naprotiv. Sada je ona postala tematski park, a upravo nilski konji plijene pažnju posjetilaca – naročito kada je riječ o djeci.
