Kako su saopštili iz Privredne komore, događaj je okupio vodeće stručnjake iz Crne Gore i država članica EU kako bi razgovarali o ključnim izazovima u oblasti konkurencije i državne pomoći, sa posebnim fokusom na iskustva iz pretpristupnih pregovora Hrvatske i njihov uticaj na realni sektor.
Zaključeno je da je jedan od ključnih izazova u pregovorima, pored vladavine prava, oblast konkurencije i državne pomoći.
Politika i pravo konkurencije imaju, kažu, poseban značaj za tržišne aktere i nacionalnu ekonomiju, a posebno zbog nedovoljnog poznavanja pravila i mogućnosti korišćenja državne pomoći – od granica dozvoljenosti do sankcija u slučaju njihovog kršenja.
U pozdravnoj riječi Slavica Pavlović, direktorica Sektora za udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, naglasila da je u poslednje vrijeme primjetno da postoji relativno slabo poznavanje oblasti zaštite konkurencije, posebno u vezi sa državnom pomoći.
"Poglavlje 8 u procesu pregovaranja sa EU, koje se odnosi na konkurenciju, izuzetno je važno, ali nam predstoji još puno posla u tom procesu. Nadam se da će ovaj seminar doprinijeti razjašnjenju bar dijela dilema i pitanja, a Privredna komora Crne Gore će, kao i do sada, biti otvorena za sve dodatne informacije i podršku u organizaciji narednih obuka", poručila je Pavlović.
Nebojša Jovović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije naglasio je da je pitanje državnih pomoći vrlo kompleksno, te da je ključna saradnja s Evropskom komisijom kako bi se zatvorilo Poglavlje 8.
"Moramo sav fokus usmjeriti na državnu pomoć jer je to jedno od najtežih poglavlja u procesu pristupanja EU, na što ukazuje činjenica da su Hrvati završili ovo poglavlje tek poslednje", kazao je on.
Takođe, ukazao je da mnogi privrednici nisu ni svjesni da krše pravila zaštite konkurencije i da je potrebno sprovesti obuke koje će ih osnažiti u prepoznavanju zabranjenih i restriktivnih sporazuma. Posebno je istakao važnost obuke u vezi sa propisima koji regulišu ovu oblast, kao i zaštitu malih privrednika.
Jovović je naglasio i značaj sektorskih analiza u ovoj oblasti, dodajući da je Agencija u poslednje dvije godine uložila velike napore u širenje svijesti o pravilima konkurencije.
Andrej Plahutnjik, vođa projekta podrške institucijama u CG u pretpristupnim pregovorima, istakao je da pred Crnom Gorom stoje značajni izazovi u harmonizaciji regulative i jačanju institucionalnih kapaciteta. Govorio je i o ključnim izazovima u oblasti konkurencije, ističući da postoje dva glavna faktora koja ograničavaju konkurenciju: država i tržišni akteri. Država to, kaže, može činiti putem različitih mehanizama kao što su ulazne barijere, diskriminacija, netransparentna dodela ekskluzivnih prava, te politika državnih pomoći. Sa druge strane, učesnici na tržištu mogu uticati na konkurenciju kroz ograničavajuće sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja, kao i koncentracije koje onemogućavaju efikasnu konkurenciju.
Takođe, naglašava on, izuzetno je važna kontrola državnih pomoći i koncentracija, jer imaju potencijalne negativne efekte na konkurenciju, kao što su nelojalna konkurencija i damping, koji se moraju pažljivo regulisati.
"Za zatvaranje poglavlja o konkurenciji, Crna Gora treba da završi zakonodavno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Takođe, potrebno je izgraditi adekvatan administrativni i pravosudni kapacitet za antimonopolske kontrole, spajanja i kontrole državnih pomoći, kako bi zemlja mogla efikasno primjenjivati konkurencijsku politiku. Pored toga, neophodno je prikazati zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja ovih politika", apostrofirao je Plahutnjik.
Govoreći o iskustvima Hrvatske u ovoj oblasti, Marijana Liszt, istaknuti ekspert za pravo konkurencije I državnu pomoć, naglasila je da je kontrola državnih pomoći postala centralizovana nakon pristupanja Evropskoj uniji, te da Evropska komisija preuzima ključnu ulogu u nadgledanju dodjele državne pomoći. Istakla je i da su važni projekti od zajedničkog evropskog interesa (IPCEI) postali ključni alat za unapređenje konkurentnosti i tranzicije ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Posebno je ukazala na izazove sa kojima se suočavao realni sektor, uključujući brodogradnju, željeznicu i transport, koji su bili ključni za privredu Hrvatske tokom procesa pristupanja EU.
Liszt se takođe osvrnula na problematiku avio-saobraćaja, s posebnim fokusom na COVID mjere i slučaj Alitalia/ITA, koje su pokazale složenost državnih pomoći u avio-sektoru i izazove sa kojima se države suočavaju prilikom primjene tih mjera.
Apostrofirala je otvorena pitanja i mjerila koja su važna za zatvaranje poglavlja 8 – Konkurencija u procesu pristupanja Crne Gore EU.
"Za Crnu Goru je izuzetno važno usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti konkurencije i državnih pomoći, kao i izgradnja institucionalnih kapaciteta kako bi se efikasno sprovela politika konkurencije", istakla je ona.
Liszt je ukazala na potrebu za donošenjem novog Zakona o kontroli državnih pomoći, jačanjem administrativnih i pravosudnih kapaciteta, te poboljšanjem rezultata u oblasti protivmonopolskih pravila, koncentracija i državnih pomoći.
Učesnici su kroz dinamičnu diskusiju i razmjenu iskustava donijeli niz zaključaka i preporuka za unapređenje regulatornog okvira i sprovođenje pravila konkurencije u Crnoj Gori, a ovaj seminar još jednom je potvrdio značaj kontinuiranog dijaloga i razmjene znanja u cilju unapređenja konkurentskog okruženja i jačanja ekonomske stabilnosti.
