Plavsko-gusinjski kraj ove godine bilježi rekordan broj turista. Planinarski turizam koji je sve popularniji u svijetu ove godine je u ekspanziji na Prokletijama. Rezultati posjeta će se znati krajem avgusta, ali se već sada zna da je posjeta Nacionalnom parku ,,Prokletije“ viša za 20 odsto nego cijele prošle godine. Interesantno je da je najveći broj posjetilaca iz stranih zemalja, dok je najmanje domaćih, mada se otvaranjem novog puta preko Albanije bilježi povećana posjeta iz Podgorice i sa Primorja vikendom.
Zbog svoje ljepote, nepristupačnosti, bogatstva biodiverziteta, Nacionalni park ,,Prokletije“ postaje omiljena destinacija za sve veći broj turista. Zla kolata je najveći vrh u Crnoj Gori – 2.534 m. Cijela promjena u ugostiteljstvu Gusinja nastaje kada su istraživači jednog poljskog instituta utvrdili da je na Prokletijama najviši vrh u Crnoj Gori, a ne na Durmitoru. Tada kreću planinarske ture na Prokletije. Otvaraju se nova etno sela i gostinske kuće. Mještani pokušavaju da pokrenu biznise i ostanu u svom kraju.
Izazov planinarima
Samo ime planinskog vijenca Prokletije veoma je zanimljivo jer znači nešto ukleto/prokleto, a vjerovatno simbolizira nedostupnost i strme vrhove koji predstavljaju velik izazov planinarima.
Centar za posjetioce u NP ,,Prokletije“ vodi Boban Redžepagić koji je stručni saradnik za odnose sa posjetiocima. Kaže za Pobjedu da im dolaze planinari iz cijelog svijeta: Njemačke, Švajcarske, Rusije, Izraela, Poljske, Austrije, Francuske, Češke, Belgije, Mađarske, Ukrajine, Indije, Novog Zelanda, Engleske, Bugarske, Slovenije, Makedonije, Hrvatske, Srbije, Kosova...
''U strukturi ukupnih posjeta ovom centru, najviše njih ostvarili su gosti iz stranih zemalja (najviše Njemačka), dok je najmanje domaćih'', kazao je Redžepagić.
Međutim, napominje da je domaćih gostiju znatno više nego ranijih godina, najviše zbog novog graničnog prelaza preko Albanije, koji je znatno skratio put Podgorica- Gusinje.
''Posjetioci su dominantno planinari i ljubitelji planinskog pješačenja - oni koji hoće da idu tamo gdje ljudska ruka nije imala upliva, u predjele netaknute prirode i na prokletijske vrhove - zainteresovani za informacije o planinama, planinarskim stazama i stazama za pješačenje, i u potražnji za mapama Prokletija'', kazao je Redžepagić.
Kako ističe naš sagovornik, koji je i iskusni turistički vodič, prirodne ljepote NP ,,Prokletije“ su potencijal koji se tek može turistički valorizovati.
''Ovaj kraj je posebno pogodan za razvoj aktivnog turizma, a to se najviše odnosi na planinarenje, sportski ribolov i biciklizam. Veliki broj planinskih vrhova i markirane i biciklističke staze, dobra su osnova da se u njihovoj neposrednoj blizini razvije seoski, odnosno, katunski turizam. Izgradnja novih smještajnih kapaciteta ili sanacija već postojećih (obnavljanje starih kamenih kuća i kula), sa ponudom domaće hrane, uz nove turističke proizvode i ponudu, značajno bi dopunile i unaprijedile turističku ponudu parka'', ističe Redžepagić.
Posebno naglašava da NP ,,Prokletije“ mora ostati zaštićeno područje u kojem se aktivnosti sprovode u skladu sa strogim pravilima koja važe za nacionalne parkove.
''Priroda ovog kraja je nešto na što treba da budemo ponosni pred velikim brojem planinara koji obilaze ove krajeve'', kazao je Redžepagić.
U plavskom dijelu Nacionalnog parka ,,Prokletije“ ističu se Zona Bogićevice, Zona Kofiljaće, Staračko-zavojska zona.
''Zona Bogićevice je posebno poznata i posebno atraktivna jer taj predio je čak pola godine prekriven snijegom, te se u tom dijelu može skijati od novembra do kraja maja! Kada svi skijaški centri u Crnoj Gori i regionu ostanu bez snijega, na Bogićevici se može skijati'', navodi naš sagovornik.
Da je ove godine ekspanzija turista i u plavskom kraju potvrdio nam je predsjednik Opštine Plav Nihad Canović. Smatra da je to rezultat brojnih manifestacija i promocija koje su organizovali ove godine, ali i toga što je u svijetu sve popularniji planinski turizam i zdrava sredina kojom obiluju.
Brojni programi
''Sezona počinje već svake godine u maju, planinarskim pohodom, i ove godine imamo veoma dobru sezonu koja će možda biti i bolja od rekordne 2019. godine. U Plavu je aktuelna manifestacija ,,Dani borovnice“ kao i drugi programi od sportskih do kulturnih, promocija rukotvorina… kojima želimo da oplemenimo ovaj prostor'', poručuje Canović.
''Što se tiče infrastrukture radimo puteve, kako bi turisti što lakše dolazili do katuna i drugih smještajnih kapaciteta'', kaže Canović.
On napominje da su se mještani ove godine, uplašeni najavljenim nedostatkom hrane zbog rata u Ukrajini, ,,latili“ poljoprivrede tako da imaju sve više domaćih proizvoda. Sve što se proizvede to se i proda. Poznat je, kaže, plavski sir i kajmak, a 25 eura po kilogramu kajmaka govori o kvalitetu ovog proizvoda.
''Ono što je nama primarno je turistička ponuda kao i da sve ono što turisti traže sami proizvedemo. Trenutno je svjetski trend da se sve više ide na planine radi odmora i kvaliteta životne sredine nego na druge destinacije koje su ranije bile u trendu. Sreća u nesreći je da smo u graničnom dijelu i da nije urbana gradnja eskalirala. Uspjeli smo da sačuvamo bogatstvo koje možemo da ponudimo. Prostor još uvijek nije devastiran'', naglasio je Canović.
Kaže da im u razvoju turizma nedostaju kvalitetni smještajni kapaciteti tj. hoteli i da pokušavaju da animiraju dijasporu da ulaže.
Hotel na Plavskom jezeru je zapušten i urušen i sada tu nemamo nijedan ugostiteljski objekat.
Direktor Turističke organizacije Gusinje Irfan Radončić kazao je da još uvijek nemaju dovoljno podataka, ali da već je već sada poznato da je sezona najbolja do sada.
''Čak je bolja od 2019. godine. Imali smo dosta manifestacija. Naša krovna manifestacija ,,Gusinjsko ljeto“ gdje imamo pješačke, biciklističke ture, kulturne događaje dala je rezultate. Gro tih aktivnosti organizujemo kada je tu dijaspora otprilike do 5. avgusta. U saradnji sa TO Plav smo prvi put organizovali triatlon, međunarno takmičenje, a sada se organizuje i skajraning koji nam je doveo 300 takmičara iz 23 zemlje. Prošle godine nijesu mogli biti smješteni u Gusinju, nego je dio njih bio u Plavu. Svi odsjedaju tri dana u prosjeku'', kazao je Radončić.
Navodi da se polako turisti vraćaju planini. Uglavnom, oni koji jednom dođu vrate se iduće godine.
Aktivni odmor
''Turisti su fascinirani prirodnim ljepotama Prokletija koje nude aktivni odmor kao rijetko gdje'', kaže Radončić.
U Gusinju je razvijen i kulturni turizam. Mnogo što imaju u ponudi. Tako, kako kaže Radončić, imaju ,,ulicu vjera“ gdje su pravoslavna, katolička crkva i džamija.
Razvoju turizma svakako je doprinio i novi put preko Albanije, pa i veći broj domaćih turista vikendom koji po prvi put posjećuju ovaj kraj.
''Vikendom imamo 30 odsto više turista nego prethodnih godina'', kaže Radončić.
Po njegovim riječima zimi je manje turista, ali bi ih bilo mnogo više da imaju razvijeniju infrastrukturu, skijališta...
''Stalno smo u pregovorima sa dijasporom da putem privatno javnih partnerstava poboljšamo infrastrukturu'', napominje Radončić.
Mnogi od mještana su ,,trbuhom za kruhom“ odlazili u inostranstvo. Svojim novcem pomažu ovaj kraj, a neki od njih i investiraju.
Tako braća Semir i Edin Neković iako su rođeni u Podgorici nijesu htjeli da dozvole da njihova đedovina propadne. Bave se ugostiteljstvom u Sloveniji i novcem koji tamo zarade obnavljaju porodičnu kulu, a ove godine su počeli sa izdavanjem apartmana.
Kula Nekovića, ugostiteljsko - smještajni objekat u centru Gusinja, od 1. avgusta je primila prve goste na noćenje.
''Svoj novac, zarađen u Sloveniji, uložemo u svoj rodni kraj. Ljubav prema Crnoj Gori i rodnom kraju nas je vratila. Obnovili smo svoju kulu, kuću gdje su nam se preci rađali i na tom mjestu napravili apartmane. Naša babovina, stara kula je propadala… Volimo da dođemo u zavičaj, jer volimo Gusinje i Crnu Goru'', priča Samir.
Sa bratom je počeo da ulaže od 2009. godine.
''Prije smo imali svadbarsku salu, restoran sa ,,živom“ muzikom, a sada smo to pretvorili u prenoćišta. I od ovog ljeta ćemo da radimo cijele godine. Prava sezona, što se tiče turizma, tek treba da dođe. Za planinarenje turista ima i u septembru i oktobaru čak i do kraja novembra ako bude lijepog vremena'', kaže Neković.
Radna snaga
Tvrdi da je teško naći radnu snagu u Gusinju i da su morali da dovedu svoje iz Slovenije.
''Ljudi iz naših krajeva su slabi radnici u Crnoj Gori, a kada odu u inostranstvo najbolji su. Ne da hvalim Crnogorce, ali fakat je da smo inteligentan narod, i da se svuda snađemo. Ja sam od 17 godina otišao u Sloveniju, odmah našao posao. Sada držim noćni klub u Sloveniji i kada dođe omladina iz Crne Gore ja im pomažem da ,,se snađu“, kazao je Semir, koji se nada da bolji dani za Gusinje tek dolaze.
Takođe smatra da treba suzbiti sivu ekonomiju, jer je u Sloveniji naučio da se zakon mora poštovati.
''Dobro je da se konačno radi po zakonu i da se plaća porez, jer se tako radi u svim uređenim državama. Ja sam tako naučio. Ako ne daješ državi ne možeš od nje ni da tražiš'', poručuje Semir.
On je ubijeđen da, ako se siva ekonomija u Crnoj Gori ne sredi brzo, ne možemo naprijed.
Njegov brat Edin se takođe nada boljitku samo narod ovdje treba da se bavi manje politikom a više da radi.
''Nadam se da će se stvari sada resetovati, mora izaći nabolje. Osjećam da će napredak doći. Mi smo mala država sa velikim bogatstvom. Na putu prema Evropi idemo vrlo brzo i možemo dostići evropski prosjek standarda. Samo da se sredi malo ova politička situacija i time ćemo srediti ekonomsku, pa ćemo biti i kulturno jaki. Ljudi treba manje da se bave politikom'', kaže Edin.
Navodi da u Sloveniji rijetko ko zna ko im je predsjednik i što izjavljuje, a mnogi ne gledaju dnevnik samo ih interesuje meteorologija i gdje će da putuju.
''Krivi smo svi, na kraju krajeva, jer u drugu državu radimo po dva posla, a ovdje nećemo. Moramo imati cilj i pravac i vrlo brzo će uspjeh doći'', tvrdi Edin.
Po njegovim riječima treba ulagati u sjever koji je zadnjih godina zapostavljen.
''Klimatski uslovi na sjeveru daju široku lepezu poslova. Samo da razvijamo turizam i proizvodnju zdrave hrane - ništa više, jer je borba u svijetu za zdravom hranom i nije je teško prodati'', zaključuje Edin.
Hotel u centru i eko katun ,,Rosi“ u gusinjskom selu Vusanju već je rezervisan za cijelu sezonu. Porodični biznis Đonbaljaja bilježi pozitivni rezultate ove godine.
Getoar, Edon i Man Đonbaljaj zajedno sa majkom i ocem razvijaju posao zadnjih godina i kažu da evo godine sezona najbolja.
Njihov hotel je bio prvi u Gusinju koji su otvorili kada je proglašena nezavisnost naše države 2016. godine. Tada su njihovim roditeljima govorili da su ludi, jer je bilo nezamislivo da turisti dolaze u Gusinje.
''U početku nije baš išlo dobro'', kaže Edin, ali su znali da je ovdje potencijal jer imamo predivnu prirodu.
Najviše dolaze strance, domaćih gostiju skoro da i nemaju.
''Volimo kada se neko iz Podgorice ili sa Primorja interesuje za Gusinje'', kaže Edon koji naglašava da su im jedini problem radnici.
''Svi naši mladi sugrađani teže da odu u inostranstvu jer većina ima rođake u dijaspori'', kaže Edon koji je sa braćom odlučio da ostane iako je sve bilo spremno da 2001. godine idu za Ameriku.
Ne kaju se, ostali su u rodnom Gusinju i uspješno se bave turizmom.
''Sve je počelo kada smo renovirali kuću na katunu u Vusanju koja je stara 270 godina i u kojoj su podignuta 54 člana naše porodice. Samo smo zamijenili prozore i unutra uredili. Spolja ništa nijesmo dirali, jer je kamen dobro bio očuvan – kaže Edon i dodaje da je u Prokletijama počelo zadnjih godina ,,ludilo“ za planinama.
Vidjeli su kampere koji su spavali u podnožju planine i tu su uočili priliku za otvaranje etno sela. Njihov katun ima 15 bungalova i pet soba u kući. Unutra su opremili i ,,tradicionalnu sobu“ kako bi se posjetioci upoznali i sa kulturom i tradicijom ovog kraja. Cijeli katun'', hotel je dobio ime po drugom po veličini vrhu Rosi na Prokletijama.
A u katunu samo domaća hrana, a planinari oduševljeni. Kaže da turisti najviše vole da probaju jagnjetinu, kačamak i ljećenik – hrskavi delikates koji prave samo u ovom kraju, a podsjeća na tanku proju sa zeljem i sirom.
Borovnice rodi i do 800 tona
Na području Nacionalnog parka ,,Prokletije“ postoje značajni resursi samonikle šumske borovnice i drugih šumskih plodova. Prema nekim ranijim ispitivanjima, borovnica u ovom kraju je specifičnog sastava i izuzetnog kvaliteta. Procijenjeni rod je između 500 i 800 tona godišnje. Područje je bogato i drugim vrstama šumskih plodova (gljive, jagode, ogrozd, malina, kupina, divlje voćke i dr), kao i brojnim vrstama ljekovitog bilja.
Horolačko jezero je na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori
Kako nam priča Boban Redžepagić Horolačko jezero (poznato i kao Abdijino) smješteno je na 2.054 mnv pod vrhom Maja Horolac (2.199 mnv), na teritoriji opštine Plav u Nacionalnom parku ,,Prokletije“.
''Ovo jezero je, od svih jezera u Crnoj Gori, na najvećoj nadmorskoj visini. Dužina mu je oko 50, a širina 40 m. Najveća dubina je četiri metra. Njegova okolina je krševita i teško pristupačna i nikad ne presušuje, što je manje poznato našem narodu'', kaže Redžepagić.
Ali–pašini izvori čekaju bolja vremena
Ali-pašini izvori, koji su na kilometar od Gusinja, jedno su od najvećih kraških vrela. Voda izvire iz zemlje na površini od više stotina metara kvadratnih. Posljednjih godina niko ne vodi brigu o ovom kraju. Nekada jedini restoran na sjeveru sada je zapušten i oronuo.
Najviše to pogađa Gusinjane koji se tog mjesta sjećaju u punom sjaju.
