Mjesec će dosegnuti punu fazu u petak u 13.58 časova, drugi put u avgustu (prethodni pun mjesec je bio 1. avgusta). Nakon toga, dva puna mjeseca u jednom kalendarskom mjesecu neće se moći videti do 2015. godine (1. i 31. jula).
„Plavi Mjesec“ zapravo nije plave boje. Ovaj termin se povezuje sa „specijalno punim“ Mjesecom, odnosno to je puni Mjesec koji se pojavljuje po drugi put u istom kalendarskom mjesecu, a ime i značenje je dobio zahvaljujući grešci.
U istoriji je termin „plavi Mjesec“ bio korišćen za iracionalne događaje, dok se u prvoj polovini 20. veka odnosio na treći puni mjesec u jednom godišnjem dobu, koje je imalo četiri umesto uobičajene tri takve pojave. Tokom vremena je definicija „plavog Mjeseca“ preformulisana. Grešku je 1946. načinio astronom-amater Džejms Hju Pruet, koji je, pišući za magazin „Nebo i teleskop“ (Sky & Telescope), naveo:
- Sedam puta u 19 godina bilo je - i još uvijek je - 13 punih Mjeseca godišnje. Ovo znači da imamo 11 kalendarskih mjeseci sa po jednim uštapom i jedan mjesec sa dva. Ovaj drugi u mjesecu zove se - plavi Mjesec.
Greška je kasnije ispravljena, ali i ponovljena. Magazin je 1999. priznao grešku, koja je u međuvremenu dovela do današnje definicije: drugi uštap u kalendarskom mjesecu.
Ovaj fenomen događa se u prosjeku svake 2,7 godine, a nekada i češće. Tako se „plavi Mjesec“ 1999. pojavio u januaru i u martu, dok ga u februaru te godine nije bilo.
Astronomi ukazuju da „plavi Mjesec” postoji jer naš kalendar nije savršeno usklađen sa lunarnim mjesecima. Našem satelitu treba 29,5 dana da napravi orbitu oko Zemlje, a tokom tog vremena mi posmatramo njegove različite faze. Ali kalendarski mjeseci, osim februara, imaju 30 ili 31 dan, pa povremeno dva uštapa uđu u jedan kalendarski mjesec. Tako će se „plavi Mjesec“ vidjeti ovog avgusta, ili septembra – za stranovnike regiona Kamčatka u Rusiji i Novog Zelanda (1. i 30. septembra).
Pravi plavi i zeleni Mjesec:
Mjesec stvarno može da da poplavi, čak i da pozeleni. Tako je zabilježeno da je Mjesec bio plave boje 27. avgusta 1883. i 26. sepetembra 1950. Plavu boju Mjeseca uzrokuje prašina u atmosferi, koja rasipa svjetlosne zrake. Bijeli Mjesečev zrak se sastoji od više raznobojnih zraka, svaka sa svojom talasnom dužinom. Zraci crvene boje najvećih su talasnih dužina i više se rasipaju, pa do nas stižu zraci kraćih talasnih dužina - plave boje, pišu stručnjaci. Takođe, prašina zbog koje je Mjesec „plav“ nije obična. Plavi Mjesec su 1883. uzrokovale čestice prašine iz vulkana Krakatoa, a 1950. veliki šumski požari u Kanadi.
„Zeleni Mjesec“, za čiju je boju isto bila odgovorna atmosfera, registrovan je 17. januara i 27. februara 1884. u Švedskoj, a efekat je trajao po tri minuta.
