Istraga o padu letilice nastavljena je i jutros, a uviđaj koji policija sprovodi zajedno s vojnom policijom nastavlja se u užoj zoni mjesta događaja, gdje će probati da izvade dio letilice koji je ostao ukopan u zemlju.
"Ne znamo čija je letilica bila. Letjela je nad Hrvatskom sedam minuta i pala ovdje. U nesreći smo imali puno sreće da niko nije stradao. Oštećeno je 40-ak automobila", rekao je Plenković.
On je kazao da se ovo moglo dogoditi teoretski u Budimpešti, Ljubljani...
"Moramo intenzivirati saradnju, da se na vrijeme obavijesti zemlju da se nešto događa. Je li to bilo slučajno ili namjerno, još uvijek ne znamo. Pokušaće se iskopati letilica. Komuniciraćemo s državama koje imaju vrijedne informacije", dodao je Plenković, prenosi Index.hr.
On je kazao da ovaj slučaj upućuje na potrebu tjesnije saradnje NATO-a.
"Ovakvu situaciju ne možemo tolerisati niti bi se ona smjela dogoditi. Ovo je bila čista i jasna prijetnja i tu se moralo reagovati i u NATO-u i u EU. Radićemo na tome da podignemo spremnost ne samo nas, nego i drugih. Sreća je da se nije dogodilo nešto puno gore. Premijer Orban je o ovome saznao nakon mene. Napisao sam pismo i želim odgovore kako se ovako nešto moglo dogoditi", rekao je Plenković.
Kaže da je letilica mogla pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj.
"Očito je da nije došlo do dobre reakcije i da druge zemlje nisu dobro reagovale. Sad imamo test iz kojeg moramo naučiti i puno bolje reagovati. Pisao sam NATO-u, mislim da su oni to jako ozbiljno shvatili. Ovo je incident koji se ne smije dogoditi. Mislim da mi to nismo umanjivali. S obzirom da nije bilo žrtava, vjerojatno je reakcija - dobro je. Da je bilo žrtava, sigurno bi reakcija bila drugačija", kazao je Plenković.
Podsjetimo, u petak ujutru u Zagrebu je pala neidentifikovana letilicateška šest tona. Prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski vazdušni prostor ušla je iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz vazdušnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1.300 metara.
Prema saopštenju HKZP-a, bespilotna letilica nije imala transponder zbog čega je bilo nemoguće detektovati objekt sekundarnim radarima koji se koriste za kontrolu aviona. Takođe, naglašeno je da je u Hrvatskoj, zbog osiguranja nadzora kontrolisanog vadzušnog prostora, propisana obaveza korišćenja sistema za aktivnu detekciju za sve avione koji ulaze u vazdušni prostor te da avioni bez transpondera nisu vidljivi za sistem kontrole vazdušnog prometa.
