“Ratkovićeve večeri poezije ostavljaju neizbrisiv trag u crnogorskom kulturnom prostoru, donose trenutke dubokog promišljanja, radosti i inspiracije za buduća postignuća, a taj festival je prilika da se prisjetimo velikih imena naše književnosti, ali i da podržimo nove glasove na poetskoj sceni”, poručila je ministarke kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je sinoć u Bijelom Polju otvorila 54. izdanje ovog regionalnog književnog festivala.
Ona je kazala je da su Ratkovićeve večeri poezije davne 1970. na rođendan Rista Ratkovića počele nemjerljivu misiju - da omoguće besmrtnost njegovim stihovima i pun i razigran život poeziji.
„I nakon 54 godine, u kući u kojoj je odrastao, oživljavamo pjesničke slike savremenih autora iz Crne Gore, regiona i Evrope, otvarajući dijalog sa kulturnim nasljeđem ovog podneblja, ali i razgovor o razvoju poezije, dajući važan prostor novim glasovima, s čijim talentima se tek upoznajemo. Ove godine u konkurenciji za nagradu "Risto Ratković" bilo je 50 knjiga, dok je za nagradu Ratkovićevih večeri poezije konkurisalo 11 rukopisa. To je još jedan dokaz da je riječ o jednoj od najznačajnijih književnih manifestacija u regionu. Poznati književnici iz regiona rado su dolazili i dolaze u Bijelo Polje da podrže i upotpune svetkovinu siha i poezije“, rekla je Vujović.
Istakla je da festival nije samo prilika da se prisjetimo velikih imena naše književnosti, već i trenutak da podržimo i promovišemo nove glasove, one koji tek dolaze na poetsku scenu, noseći sa sobom svježinu, autentičnost i snagu svoje generacije.
„Poezija je kroz svoju dugu istoriju bila slavljena, instrumentalizovana, zabranjivana i vjerovatno se u tim različitim društvenim previranjima, govorilo o mogućem kraju poezije kakvu znamo, nipodaštavajući njenu trasformativnu moć i širinu kojom svaki put izmakne pred konačnosti i definicijama. Ona nastavlja da živi, razvija svoj tajni jezik koji svojom magijom čitaoce uvlači u naizgled poznat prostor, iz kojeg izlaze izmijenjeni. Preispituje društvene norme, poništava zakone tržišta i dovodi u pitanje cijelokupnu konstrukciju kapitalističkog svijeta uprkos kojoj vješto opstaje, opire se, možda i kao jedna od posljednjih brana slobodne misli“, poručila je Vujović.
3Ratkovićeve večeri poezije su, kako je primijetila, uspješno osluškivale tendencije i pratile razvoj savremene poezije, i nagrade koje dodjeljuju postale su referentni kompas kada je u pitanju prepoznavanje autentičnih pjesničkih ostvarenja.
Ovogodišnji festival, kako je istakla, dočekan je sa ponosom što je očuvano ne samo sjećanje na Rista Ratkovića, već i nasljeđe njegovog stvaralačkog opusa koji poput Lima koji teče morem, teče savremenom poezijom i ne prestaje da inspiriše pjesnike i pjesnikinje.
Ministarstvo kulture i medija, kako je istakla, prepoznaje i podržava značaj poezije, kako bi se očuvala njena vrijednost i snaga prenijela na nove generacije.
Zahvalila je učesnicima, pjesnicima, umjetnicima, i naravno publici, koja svojim prisustvom daje smisao događaju.
“Bez vas, bez vašeg sluha za ljepotu riječi, ovaj festival ne bi bio ono što jeste – živo svjedočanstvo o trajanju umjetnosti u našim životima. Uvjereni smo da će i ove Ratkovićeve večeri poezije ostaviti neizbrisiv trag, kako u našim srcima, tako i u crnogorskom kulturnom prostoru, i da će nam svima donijeti trenutke dubokog promišljanja, radosti i inspiracije za buduća postignuća”, zaključila je Vujović.
Kako je ukazao predsjednik opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, književni opus Rista Ratkovića nije obiman, ali je značajan.
“Britko je razjedinio učmalu uprosječenost i rudimentarnu zaostalost, iznoseći na sagledavanje filozofski bitnu nit suštine življenja”, saopštio je Smolović.
On je upoznao učesnike i brojnu publiku sa likom i djelom književnika rođenog u Bijelom Polju, po kojem je književna manifestacija dobila naziv.
„Duboko emotivan, ranjiv, ‘zaklan a ne preklan’, narodski rečeno, borio se sa životnim nedaćama i nesrećama, čime je znatan dio njegovog stvaralaštva obojen. Realni i ontološki likovi obitavaju u realnosti sadašnjice (gazde, ratni profiteri, loši karakteri, osobe niskog morala, sudbine s hamletovskim zapletima), portretisani književno nadahnuto, samo su galerija Rista Ratkovića iz vilajetske sandžačke kolijevke“, istakao je Smolović.
Za direktora JU Ratkovićeve večeri poezije Kemala Musića, RVP su mjesto ukrštenja poetika.
“Snagom umjetnosti ovdje nastaju djela neprolazne vrijednosti. Iz godine u godinu, na RVP doživljavamo sveobuhvatno shvatanje života i svijeta. Učvršćujemo naše temelje na promišljanjima i saznanjima, tradiciji i kulturi. Sve u cilju njegovanja stvaralaštva i umjetničkog oblikovanja pojedinca i kolektiva, sa ambicijom da to bude znak prepoznavanja vrijednosti i suvi pečat na bogatoj crnogorskoj umjetničkoj sceni“, kazao je Musić.
Nakon međunarodne pjesničke večeri, sinoć je izvedena monodrama „Ono što zovem zaborav“ po tekstu Lorana Movinjea u izvođenju Filipa Grinvalda.
Književna manifestacija nastavljena je danas, književnom radionicom za srednjoškolce koju vodie Milka Španjević i Edin Smailović. Gost radionice je Dobrivoje Stanojević.
