Pojas Gaze je od 2007. godine pod potpunom kopnenom, pomorskom i vazdušnom blokadom, a danas je među rijetkim djelovima svijeta gdje svi parametri rapidno nazaduju. Tako se BDP Gaze od 2006. do 2022. godine smanjio za čak 37 odsto, pri čemu njegov udio u cjelokupnoj palestinskoj privredi iznosi svega 17 procenata.
I prije 7. oktobra, 80 odsto populacije Pojasa Gaze bilo je potpuno zavisno od međunarodne pomoći.
Jedan od najgušće naseljenih djelova planete, istovremeno je i među onima sa najslabijom zdravstvenom zaštite, u kojem je populacija nerijetko pola dana bez struje, a dio stanovništva nema pristup pijaćoj vodi.
Prošle godine, nezaposlenost u Pojasu Gaze iznosila je 45 odsto. O kakvoj je disproporciji riječ, možda je najbolje podsjetiti na podatak kako stopa nezaposlenosti na Zapadnoj Obali iznosi 13 odsto.
No, treba podsjetiti i na to da znatan dio Palestinaca sa Zapadne Obale – gotovo svaki četvrti – radi u Izraelu. Iz UNCTAD-a napominju kako Palestinci koji rade u izraelskim naseljima dobijaju znatno veće zarade od onih na Zapadnoj Obali.