"Radio sam što sam mogao i što sam umio služeći otadžbini. Dao sam od sebe sve. Nakon 30 godina ogromnih napora umoran sam. Moram da se odmorim od svega i molim da ne govorite da sam uobražen ili da nekog na poštujem. Želim da imam sveti mir", odgovorio je Valensa na Fejsbuku na lavinu kritika što ignoriše godišnjicu Solidarnosti.
U Šćećinu je danas odlikovanja nekadašnjim aktivistima Solidarnosti, zaslužnim za demokratske promjene Poljske dijelio predsjednik Bornjislav Komorovski.
Kao aktivista poljskog otpora komunističkom režimu Komorovski je mogao danas i u svoje ime da kaže da je zaista vrijedelo učestvovati u dvomjesečnom talasu radničkih štrajkova širom Poljske koji su slomili vlast toliko da su dopustili neviđeno za Sovjetski Savez I njegove satelite - slobodne sindikate.
"Amerikanci imaju svoj Kip slobode, mi imam naš kip slobode a to su kranovi brodogradilišta", podsjetio je Komorovski da su štrajkovali upravo radnici brodogradilišta - u Šćećinu, Gdinji i Gdanjsku.
Sadašnji lider sindikata Solidarnost Januš Snjadek nije, međutim, danas propustio da kritikuje poljske elite i političare što, kako je kazao, sa slobodom u Poljsku pre 20 godina nije došla i socijalna pravda.
Optužio je dosadašnje vlade da nisu učinile ništa da pomognu da brodogradilišta u kojima je započela borba za slobodu Poljaka od stega totalitarnog režima ne odu pod stečaj.
Obilježavanje godišnjice rođenja Solidarnosti u samom Šcćećinu završiće se sjutra velikom svečanošću ispred kapija tamošnjeg brodogradilišta.
Vruće ljeto serije radničkih štrajkova u Poljskoj 1980. godine u kojima je na kraju rođena Solidarnost i donijela dašak do tada nezamislivih sloboda, sve dok nisu ugušene u vanrednom stanju decembra 1981. godine, započelo je jula te godine.
Presudan za to da vlasti popuste bio je štrajk u brodogradilištu u Gdanjsku od 14. avgusta, fotografije jednog od njegovih vođa, mladog električara Leha Valense, obišle su tada cio svijet a proširio se I na ostala brodogradilišta, komunalna preduzeća, rudnike i fabrike.
Posljednja dva avgustovska dana 1980. potpisani su sporazumi između vlade i štrajkačkih odbora u Šećećinu i Gdanjsku u kojima je ispunjen i jedan od glavnih zahtjeva radnika da dobiju svoje slobodne sindikate, nezavisne od državne i partijske moći.
"Dragi moji, vraćamo se na posao 1. septembra. Dobili smo sve što smo mogli da dobijemo u ovoj situaciji. Izborićemo se i za ostalo, jer imamo najvažniju stvar - naše nezavisne sindikate, našu garanciju za budućnost", oglasio je u Gdanjsku kraj štrajka 31. avgusta Leh Valensa.
U ponedjeljak će se u Gdanjsku delegati sadašnje Solidarnosti okupiti na svečanom kongresu a serija manifestacija, uz učešće državnog vrha koji je u ovom mandatu uglavnom iz nekadašnjih disidentskih krugova, biće završena pred kapijama brodogradilišta u Gdanjsku 31. avgusta velikim koncertom nazvanim "Tvoj anđeo zove se sloboda".
Daša Pavlović, dopisnica Bete
