Izveštaj o stanju planete 2020. predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks života na planeti (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, koji osigurava Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London), pokazuje kako isti faktori, za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68% u veličini populacija kičmenjaka između 1970. i 2016. godine.
Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija jeste gubitak i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.
“Izvještaj o stanju planete 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posledica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne uticaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života. Ne možemo da zanemarimo dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sistema”, ističe Marko Lambertini, generalni direktor WWF International.
Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosistema
Slatkovodna biološka raznovrsnost nestaje brže nego u bilo kom drugom ekosistemu. Od 1900. godine nestalo je više od 70% svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84%, više nego one koje žive u šumama ili okeanima.
Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja su prekomjerno eksploatisana, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji.
Slično je i u našoj regiji.
“Iako površinom mala, Crna Gora daje ogroman doprinos ukupnom evropskom biodiverzitu. Ona je dom nekim od poslednjih rijeka slobodnog toka u Evropi, kao i nevjerovatnom Skadarskom jezeru koje dijeli sa susjednom Albanijom. Ipak, slatkovodni ekosistemi Crne Gore su pod prijetnjom zbog izgradnje malih hidroelektrana, nezakonitog iskopavanja šljunka i zagađenja, upozorava Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.
Svjedoci smo, dodaje, sve jačeg glasa naroda za zaštitu rijeka u Crnoj Gori.
“Lokalnim zajednicama ne treba objašnjavati koje su posledice gubitka rijeka, ali nova Vlada mora biti svjesna toga i reagovati za njihovo očuvanje. Sada, na istorijskoj prekretnici, imamo priliku da se opredijelimo za održivu, otpornu i zdravu budućnost. Stajući na stranu prirode, stvaraju se neograničene prilike za ljude. Ukoliko spriječimo štetne projekte, usredsrijedimo se na oporavak prirode i održiva rješenja, izgradićemo zajednicu gde su prava prirode i ljudi podjednako zaštićena, stvarajući državu u kojoj svi imaju priliku za napredak”, kazao je Čabarkapa.
Povećavajući slatkovodnu biološku raznolikost, doprinosimo poboljšanju ljudskog zdravlja na različite načine – od smanjenja mogućnosti pojave novih bolesti, do povećanja dostupnosti hrane.
“Trenutno stanje ukazuje na to da moramo da djelujemo odmah. Kako bismo zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznovrsnosti, potrebno je da se sprovede ambiciozni plan intervencije”, istič u WWF Adria.
On, objašnjavaju, uključuje omogućavanje prirodnog toka rijeka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prekomjernog izlova ribe i neodrživog iskopavanja sedimenta, kontrolisanje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju sa okolnim ekosistemima.
Proizvodnja i potrošnja hrane ključni pokretači gubitka biološke raznovrsnosti
Dalje navode da je sličan plan neophodan za cjelokupnu svjetsku biološku raznovrsnost.
“Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode biće mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode, i ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Neophodne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njenu trgovinu, smanjenje otpada,te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije ishrane”, ukazuju u ovoj NVO.
Pad biološke raznovrsnosti u svijetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga.
“Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će biti najviše pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebalo da uključuju i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznovrsnosti samo produbljuju. Moramo da se usmjerimo na pravednu i održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrisani pristup obnavljanju i očuvanju prirode. Zajedničko sprovođenje ovih mjera će omogućiti brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznovrsnosti nastaviće da raste””, ističu u WWF Adria.
Svjetski lideri moraju odmah djelovati
Izvještaj o stanju planate 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA), kada se očekuje da će svjetski lideri razmotriti napredak postignut u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, Pariskog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznovrsnosti.
Generalna skupština UN okupiće svjetske lidere, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. godine i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.
Lambertini zaključuje: “Ako želimo da se nadamo obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svjetski lideri moraju, pored napora za očuvanje prirode, da omoguće održiviji sistem proizvodnje hrane,na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. S obzirom na skoru Generalnu skupštinu UN-a, novi izveštaj WWF-a može da pomogne da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude, kao temelj dugoročnog preživljavanja životinja, biljaka i insekata,te cjelokupne prirode, što uključuje i čovječanstvo.”
