Osim toga, nepušači koji redovno borave u ambijentu u kojem se puši izloženi su naročito velikom riziku da obole od bronhitisa ili upale pluća, kao i povećanom riziku od različitih vrsta raka.
Naime, u prostorijama prepunim dima zagađenost vazduha može biti do šest puta veća nego na cesti, pa ne čudi da je svaki osmi smrtni slučaj usljed pušenja duvana posljedica izlaganja indirektnom dimu.
Studija iz 2010. dokazala je da i namještaj i zidovi prostorija u kojima se puši mogu biti kontaminirani i uzrokovati formiranje novih kancerogena. Nikotin ostaje na površinama prostora u kojem se pušilo danima i sedmicama.
Kako on i dalje reaguje s određenim molekulima u vazduhu i stvara kancerogene veze, oni se i dalje mogu udisati i apsorbovati u organizam i nakon što u njoj nema nikoga ko puši.
Kanadski naučnici izjavili su da ne postoji sigurna granica pasivnog pušenja.
U takvom dimu ima oko 50 poznatih kancerogena i 3.800 hemijskih sastojaka. Istraživanja su pokazala da supružnici pušača imaju tri puta veću vjerovatnoću da će dobiti rak pluća nego supružnici nepušača.
