Na oko dvadesetak kilometara iz pravca Pljevalja prema Vrulji (putni pravac Pljevlja - Bijelo Polje), u selu Mataruge, nalazi se pravi dragulj prirode – meandri Ćehotine.
Kada se skrene sa glavnog puta, posjetioce čeka još jedan kilometar vožnje makadamskim putem. Potom, još oko 50-60 metara pješačenja vijugavom stazicom, ispod krošnji starih borova, okruženih klekama i drugim rastinjem.
A onda, nevjerovatna slika. Zastane dah, odluta pogled, prošara vijugavim meandrima, okruženim šumom, ušuškan ispod sela i planina.
Impresivan prizor koji posjetioce ne ostavlja ravnodušnim, sada ima i novi vidikovac s kojeg se pruža fantastičan pogled na ljepote meandara Ćehotine. Postavljen je u blizini “starog” vidikovca, svega nekoliko metara iznad njega, na mjestu gdje se nalazi natkriveni sto sa klupama.
“Vidikovac se nalazi u regionu koji gravitira panoramskoj ruti “Kruna Crne Gore”. Na taj način, vidikovac upotpunjuje, obogaćuje ponudu na trasi rute, što je u krajnjem i suština razvijanja ruta kao takvih”, kazali su za Portal Analitika iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Izgradnju vidikovca finansiralo je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma uz podršku Turističke organizacije Pljevlja, koja će biti zadužena za njegovo održavanje.
“Sa TO Pljevlja će, početkom naredne godine, biti potpisan i memorandum kojim će se lokalna turistička organizacija i pravno-formalno obavezati na održavanje vidikovca”, kazali su nam iz Ministarstva.
Za dodatnu atraktivnost
Radovi na izdradnji su, kako za Portal Analitika kaže direktorica TO PljevljaVanja Vukojičić, nedavno završeni.
“Smatramo da će meandri Ćehotine dobiti na značaju, još većoj atraktivnosti i posjećenosti izgradnjom još jednog vidikovca sa kojeg se pruža fenomenalan pogled na krivudavi tok rijeke Ćehotine”, kazala je Vukojičić.
U blizini meandra Ćehotine, kako je Portal Analitika ranije pisao, početkom ljeta biće otvorena i etno kuća, što će upotpuniti ponudu koju pruža ovaj lokalitet.
“Arhitektura ovog kraja je prepoznatljiva po tradicionalnim seoskim kućama koje su rađene ručno od četinarskog drveta. Njihov krov je poseban, zahvaljujući šindri, odnosno prekrivaču napravljenom od cijepanih lučevih dasaka. Spoljni zidovi su vremenom dobili specifičnu boju i sjaj zahvaljujući smoli i suncu. U toku je adaptacija jedne takve kuće u etnološki muzej što će, obogatiti turističku ponudu ovog kraja”, ističe Vukojičić.
Neophodno sinergijsko djelovanje
Kada je riječ o budućim ulaganjima, ne samo na ovom već i na drugim atraktivnim lokalitetima, nove investicije su, kazali su nam iz Ministarstva, u fazi razmatranja.
“To znači da, ukoliko se steknu svi preduslovi, kako sa finansijskog tako i sa logističkog aspekta, oni će biti predmet detaljne planske razrade. Ovakve i slične aktivnosti podrazumijevaju, prije svega, sinergijsko djelovanje velikog broja partnera. Koristimo priliku da i ovim putem ukažemo na neophodnost podizanja nivoa svijesti o značaju unapređenja turističkog proizvoda svih učesnika u njegovom stvaranju. MERT, kroz realizaciju ovog, lokaliteta daje svoj doprinos u promociji manje poznatih ali vrlo atraktivnih lokaliteta kulturnog i prirodnog nasljeđa Crne Gore”, navode iz Ministarstva.
Na rijeci Ćehotini, a za potrebe TE Pljevlja, izgrađena je vještačka akumulacija „Otilovići”. Jezero koje je nastalo potapanjem dijela kanjona rijeke Ćehotine, osim za potrebe termoelektrane koristi se i za vodosnabdijevanje Pljevalja. Pored jezera izgrađena je ribolovačka staza i ribolovački dom.
“Samo Otilovićko jezero je dugačko oko 11 kilometara, ali nije čitavom svojom dužinom dostupno posjetiocima zbog kanjonskog predjela kroz koji jezero vijuga. Međutim, na jezeru postoji nekoliko prilaza sa kojih mogu da polaze čamci, kajaci kao i turistički brodići. Do sada se najviše koriste čamci za sportski ribolov, ali u zadnje vrijeme i kajaci. Jezero je atraktivno i ribolovcima jer je veoma bogato ribom. U njemu možete naći salmonide i bijelu ribu. Od salmonida ovdje su zastupljene: mladica, pastrmka i lipljen a od bijele ribe: škobalj, klen, krkuša i nerast”, navodi Vukojičić.
U blizini istorijska nalazišta
Na ovom području pronađeni si ostaci čovjeka iz doba paleolita.
“U mjestu Ljutići nalaze se tri arheološka nalazišta, Mališina pećina, pećina pod Gospića vhom kao i Medena stijena, gdje su upravo i pronađeni ostaci koji se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Pljevljima”, objašnjava Vukojičić.
Ljepote meandara, do izgradnje vidikovaca i postavljanja info tabli, što je učinila NVO “Da zaživi selo”, bili su poznati malom broju lokalaca i ljubitelja prirode.
Kako kaže naša sagovornica, nakon izgradnji vidikovaca, ovaj kraj pruža brojne mogućnosti za seoski turizam.
“Pored pomenutog ribolova i vožnje po jezeru, moguće je pješačiti i planinariti po prelijepim predjelima, a uz sve to i boraviti u nekom seoskom domaćinstvu, učestvovati u njihovim svakodnevnim poslovima kao i pripremati i probati tradicionalnu pljevlajsku hranu. Ono što posebno karakteriše ovaj kraj, kao i ostale djelove pljevaljske opštine je gostoprimstvo Pljevljaka koje je nadaleko poznato a sigurna sam da danas postaje rijetkost”, ističe Vukojičić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma meandre Ćehotine uvrstilo je u panoramsku rutu “Kruna Crne Gore”.
1
