Predstava ,,20.000 milja pod morem“ (5+), za koju je dramatizaciju uradila Jasmina Fulurija a režiju Marko Čeh, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.
Direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica podjseća na to da je roman ,,20000 milja pod morem” bio nekada obavezno štivo tokom našeg odrastanja.
“Ono što je nekada bila naučna fantastika Žila Verna, danas je uveliko realnost pa se u ovoj dramatizaciji bavimo još uvijek neotkrivenim tajnama mora ali i emocijom, a ne toliko fantastikom. Dramatizacija Jasmine Fulurije je u funkciji vizuelnih riješenja mladog slovenačkog reditelja Marka Čeha. Ta vizuelnost ne proizilazi iz visoke tehnologije nego pripada domišljanjima koja su dio čistog teatarskog jezika Jasmine Fulurije. Koliko je meni poznato, ,,20.000 milja pod morem” do sada nije pozorišno tretirana, te ovo možemo smatrati prapremijerom”, kazao je Koprivica.
Slovenački reditelj Marko Čeh prvi put radi u Crnoj Gori, odakle će, kako poručuje, ponijeti lijepe impresije.
"Divno je bilo raditi i zaista moram da pohvalim sve glumce i komplet ekipu Gradskog pozorišta. Napravili smo prvo skicu, kasnije smo ušli u prostor i polako sklapali predstavu. Sve to zajedno mislim da će izgledati fascinantno”, kazao je Čeh.
Dramatizaciju komada potpisuje Jasmina Fulurija.
"U adaptaciji ovog romana dramaturgija je elementarna. Sve je rediteljski zamišljeno, i fokus je na vizuelnom doživljaju morskog svijeta. Vremena su donijela nova otkrića, ali ono što je i dalje aktuelno je odnos ka morskom svijetu, tj. životnoj sredini. I kako imamo izbor da je čuvamo, učimo novo o njoj, kao i da se divimo njenoj ljepoti. To je ono što može da se doživi kroz rediteljsku zamisao”, objašnjava Fulurija.
Željko Radunović u predstavi tumači glavni lik, kapetana Nema.
"Zadovoljstvo je biti dio malog glumačkog tima koji se u dobroj radnoj atmosferi nosi sa svim izazovima velikog književnog djela. Naravno vizija reditelja koji prvi put radi kod nas je novina i tim veća zainteresovanost u razumijevanju različitih tumačenja i čitanja. A osnovno čime sam se bavio je traženje odgovora na pitanje do kada će ljudi prećutno uporno raditi na svom samouništenju. Šta je i koliko potrebno da dođe do osvješćivanja ljudske svijesti pogotovo svijesti vladara i velikih moćnika. Nije valjda da je potreban Armagedon da bi to postalo jasno. Predstava u kojoj se radi o ljudskoj svijesti na interesantan način će zadovoljiti sve koji budu u prilici da je gledaju. Predstava u kojoj se mi glumci dobro osjećamo i nadamo se da ćemo svojoj igrom uspjeti da dočaramoono što je izašlo iz pera Žil Verna", kazao je Radunovič.
Dio glumačke postave predstave je i Božo Zuber.
"Uživam da radim dječje predstave i da igram za najmlađu publiku i još kada su ekipa i reditelj odlični onda se sve kockice slože", istakao je Zuber.
Una Lučić je studentkinja FDU Cetinje, master studije, u klasi prof. Branimira Popovića i tumači ulogu Konsej.
"Konsej je mlada arheološkinja koja je temperamentna i ambiciozna ima velike snove i maštanja o mitskim svijetovima! Brzopleta je ali i uspaničena od morskih dubina.. Likovi u odnosu na knjigu su izmijenjeni i njen lik u knjizi je sluga i muško je a kod nas je uvedena profesorica i Konsej kao ženski lik da bi se prikazala ona mitska i istorijska značenja iz knjige koje postoje kao pripovjedanje pisca. Ovo je za mene bilo neobično iskustvo jer predstava ne pripada klasičnom dramskom teatru za djecu nego je reditelj Marko Čeh pravio sa mnogo znakova i sa vizuelnim atrakcijama", kazala je Lučić.
Dijana Dragojević kao profesorica Aronaksa smatra da će ova predstava biti zanimljivo putovanje kroz morske dubine.
"Svi koji pogledaju predstavu putovaće kroz morske dubine i gledati neobična stvorenja koja tamo žive, uživaće u predivnoj muzici, a mi glumci smo se potrudili da ispoštujemo rediteljske zahtjeve i vjerujem da će ova predstava biti rado gledana”, ocijenila je Dragojević.
Kostimografiju za predstavu potpisuje Tijana Todorović, muziku Mladen Nikčević, a scenografiju Neža Mekota.
Predstavu će, kako je najavljeno iz podgoričkog teatra, obilježiti vizuelni spektakl, koji je proistekao iz značajne literature, čime Gradsko pozorište, pored bajki, repertoar određuje i adaptacijama značajnih djela za djecu koja pripadaju svjetskoj literarnoj baštini.
Projekat je sufinansiran na Konkursu Ministarstva kulture i medija za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2022.
