Pravoslavna domaćinstva obilježavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu. Sociolog religije Vladimir Bakrač objašnjava za Antenu M simboliku tog praznika:
-Veliki petak hrišćanske crkve pa samim tim i pravoslavna crkva i vjerni hrišćanski narod poštuju kao uspomenu na hvatanje Isusa Hrista, što crkva označava kao jutarnje bogosluženje. Zatim osudu Hrista od Pontija Pilata što crkva poznaje kao bogosluženje trećeg časa. Zatim Hristovo stradanje na krstu šesti čas i skidanje tijela Hrista sa krsta što se naziva deveti čas, kaže on
Veliki petak nosi brojne običaje. Domaćica Vesna Cmiljanić objašnjava kako njena porodica obilježava današnji dan:
-Kuvamo jaja, na Veliki petak postimo, uglavnom svi u porodici. Za doručak spremamo ribu a za ručak ide posni pasulj. Gostiju nema puno na Veliki petak, uglavnom je tu samo familija a onda idemo na Vaskrs, navodi Cmiljanić.
Najviše pažnje na Veliki petak se posvjećuje kuvanju i farbanju jaja. A kako se to radi?
-Beremo travu, stavljamo ih u čarapu sa travom i potapamo u lukovinu, kuvamo 20-30 minuta, sa malo soli. Kad se ohlade vadimo ih i namažemo uljem i prvo jaje koje izvadimo ostaje tokom godine kao čuvarkuća.»
Jaja moraju da budu crvena. Vladimir Bakrač objašnjava i zašto.
- Jaje je ustvari simbol života, a crvena boja je boja vaskrsenja, simbol ljubavi i simbol nevine prolivene Hristove krvi na Golgoti.»
Postoje i brojne legende koje objašnjavaju zašto se jaja farbaju baš u crveno, kaže Bakrač:
-Vjeruje se da je Marija Magdalena na svom putešestviju u Rim propovijedajući Hristovo jevanđelje došla je do cara Tiberija i donijela mu na poklon korpu sa jajima ubjeđivajući cara da je Hrist vaskrsao. Međutim on to nije vjerovao i rekao je da je to isto toliko moguće koliko da jaja iz korpe postanu crvena. Marija Mgdalena je poviknula «Hristos Vaskrse» i sva jaja su postala crvena.»
Na Veliki petak se ne pjeva, a od velikog četvrtka do Vaskrsa, ne zvone crkvena zvona, jer su u pravoslavnoj crkvi znak radosti, već se vrijeme bogosluženja najavljuje drvenim klepalom.
