Glavni izvor briga Nikolasa Braca, predsjednika Suda, predstavljaju desetine hiljada neriješenih, ponovljenih, slučajeva koji se nalaze na stolovima njegovih kolega.
"Ono što je uznemirujuća činjenica je da imamo otprilike 40.000 slučajeva u kojima smo već donijeli presudu da je došlo do kršenja Konvencije, ali države nisu preduzele dovoljno efikasne korake kako bi poboljšale stanje za ubuduće i popravile prošlost", izjavio je Braca.
Zemlje našeg regiona, prema njegovom mišljenju, uopšte nijesu najproblematičnije.
Prema statistici Suda, od 1. januara 2012. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava se nalazi 151.600 neriješenih slučajeva.
Od toga je 26,6 odsto iz Rusije, 10,5 odsto iz Turske, 9,1 odsto iz Italije, 8,1 odsto iz Rumunije, 6,8 odsto iz Ukrajine, 4,5 odsto iz Srbije, 4,2 odsto iz Poljske, 2,8 odsto iz Moldavije, 2,7 odsto iz Bugarske, 2,4 odsto iz Velike Britanije, te 22,3 odsto iz ostalih zemalja.
Nakon Turske, Italije, Rumunije i Ukrajine, među prvih deset nalazi se Srbija, sa skoro 7.000 neriješenih slučajeva.Glavni problem koji na sudski sto donose zemlje naše regije je sprovođenje presuda.
"Radi se o specifičnim problemima, koji se odnose na vlasništvo, povratak ljudi u krajeve odakle su bili premješteni. Takvi problemi su specifični", rekao je Barc.
Prema ukupnom broju presuda u ovih posljednjih pedesetak godina, Sud će još dugo vremena raditi na odlukama za postojeće otvorene slučajeve, ali i na onima koji će tek doći.
Ukupan broj presuda za Balkan iznosi – 665: Albaniju -32, Bosnu i Hercegovinu - 19, Hrvatska -216, Crnu Goru - 8, Srbija - 61, Slovenija - 245, Makedonija - 84 presude.
Na zemlje regiona otpada skoro 700 donesenih presuda. Najviše na Hrvatsku i Sloveniju i najčešće zbog odugovlačenja postupaka i prava na pravično suđenje. Na kršenje tih prava donosi se skoro polovina svih presuda Suda, javlja Al Džazira.
foto: mash.ie, guardian.co.uk
