Riječ je o Nikaragvi, gdje je tamošnji parlament podržao da predsjednik Danijel Ortega i njegova žena, ujedno i potpredsjednica Rozario Muriljo, preuzmu totalnu kontrolu vlasti u državi.
Većina, koja pripada Orteginoj partiji, tako je njima dvoje – između ostalog – donijela mogućnost potpune kontrole medija. Pritom, Muriljo je dobila i titulu ‘kopredsjednice’, pri čemu su joj date odriješene ruke da sa suprugom kontroliše sve tokove novca u državi.
Ortega, koji je od ranije pod sankcijama zbog kršenja ljudskih prava, sam je predložio te promjene.
Zahvaljujući njima, mandat mu je produžen sa pet na šest godina, ali to i nije mnogo bitno, jer izbori u Nikaragvi ionako su farsa. Recimo, uoči posljednjih, Ortega je sve opozicione kandidate strpao u zatvor.
1U novije vrijeme, Ortega i Muriljo pooštrili su kontrolu rada kompletnog državnog sektora, a oponenti ih već dugo optužuju za nepotističku diktaturu.
Inače, Ortega, koji je bivši gerilac, prvo je bio na vlasti od 1985. do 1990, a vratio se 2007. Od tada, u Nikaragvi su zatvorene stotine njegovih političkih protivnika – stvarnih i navodnih. Pored toga, zatvoreno je i oko 5.000 nevladinih organizacija, a u krvavim demonstracijama protiv njegovog režima 2018. poginulo je više od 300 ljudi.
Brojni građani Nikaragve uspjeli su da pobjegnu u egzil, tamošnji režim je pod sankcijama Evropske unije i SAD, a nezavisni mediji jedino smiju djelovati iz inostranstva.
