Izbori će trajati do nedjelje, tada će biti saopšteni i prvi rezultati, a oko 370 miliona birača imaće pravo glasa. Pritom, u novom sazivu Evropskog parlamenta biće ukupno 720 poslanika, no već sada je jasno kako niko neće doći do većine od 361.
Naravno, iz novog saziva EP proisteći će i Evropska komisija u novom mandatu.
Građani 27 članica opredjeljivaće se između stranaka iz njihovih država, no sve one su uglavnom dio sedam velikih evropskih političkih grupacija koje djeluju u EP.
Među njima su dominantni liberalni konzervativci i demohrišćani iz Evropske narodne stranke (EPP), čija je kandidatkinja za čelnicu EK opet Ursula fon der Lajen, te Socijalisti i demokrate (S&D), koje predvodi Nikolas Šmit.
Treći po snazi mogli bi biti liberali iz grupacije Renew, no ne bi bilo iznenađenje ako ispred njih na kraju budu i blagi euroskeptici i federalisti iz grupe Evropski konzervativci i reformisti.
Ono od čega se strijepi, jeste rast koji bi mogao doživjeti pokret Identitet i demokratija, koji okuplja radikalne desničare.
Ne računajući neopredijeljene političare, ispitivanja javnog mnjenja govore da bi ovog puta najmanje mandata mogli osvojiti Zeleni, te Ljevica.
Iako je bilo gotovo očekivano da će ishod izbora opet biti kohabitacija šireg spektra partija, među kojima i EPP i S&D, u završnici kampanje dogodio se nimalo zanemarljiv momenat.
Naime, Ursula fon der Lajen odbila je da se obaveže da neće sarađivati sa tvrdom desnicom, uključujući italijansku, koju predvodi Đorđa Meloni, pa čak i francusku. To je izazvalo skepticizam među evropskim socijalističkim i lijevim partijama.
Kako god, sve će potencijalne kombinacije o novoj većini, iz koje će proisteći Evropska komisija, biti poznate u nedjelju veče, a do tada pogledajte koliko poslanika biraju u svakoj članici ponaosob.
