Cijenjeni crnogorski i bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, esejista i prevodilac Marko Vešović preminuo je sinoć u Sarajevu u 78. godini.
Vešović je rođen 1945. godine u selu Pape kod Bijelog Polja. Gimnaziju je završio u Bijelom Polju, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Postdiplomske studije okončao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, dok je kao profesor radio u srednjoj Autosaobraćajnoj školi u Sarajevu i u gimnaziji “Pero Kosorić”. Desetak godina Vešović je bio profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a niz godina i urednik u izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Na Filozofski fakultet vratio se 1992. Deceniju kasnije odbranio je doktorsku disertaciju “Jezik u poeziji Radovana Zogovića“ na matičnom fakultetu u prijestonici BiH.
Bio je dosljedni kritičar društveno-političkih turbulencija na ex-YU prostoru. Prije ravno tri decenije digao je glas protiv rata na prostorima bivše Jugoslavije, pozivajući ljude da se urazume. No, vapaje književnika Marka Vešovića, gotovo niko nije čuo. Ostaće upamaćen i kao odvažni hroničar opsade Sarajeva 1992/95. godine.
Vešović je objavio više od 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika. Neka od Vešovićevih djela po kojima će ostati upamćen su "Poljske konjice", "Nedjelja", "Osmatračnica", "Rodonačelnik", "Četvrti genije", "Smrt je majstor iz Srbije", "Kralj i olupina". Posebno je značajno njegovo djelo ratne proze "Smrt je majstor iz Srbije" (1994), u kojem je opisao i svoja prijeratna iskustva sa Radovanom Karadžićem, nekad kolegom pjesnikom.
Ratkovićevu nagradu osvojio je 2008. godine, za zbirku „Rastanak sa Arencanom“, ali je odbio da je primi ukazujući da je time što je uručena Radovanu Karadžiću početkom devedesetih zauvijek „opoganjena“.
Bio je kolumnista u više crnogorskih i bosanskohercegovačkih novina. U jednom periodu je bio i član Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, gdje je izabran kao kandidat Stranke za BiH.
Marko Vešović biće sahranjen u Sarajevu u ponedjeljak, 21. avgusta.
