Preminuo je Milan Kundera, jedan od najvećih književnika koje je iznjedrio 20. vijek. Imao je 94 godine. Tužnu vijest objavila je češka televizija, a prenio Rojters.
Autor niza književnih remek-djela najviše će ostati upamćen po kultnom romanu "Nepodnošljiva lakoća postojanja".
Kundera je rođen u češkom gradu Brnu 1929, gdje je 1948. maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvijek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod prof. Vaclava Kaprala,a i sam je u mladosti komponovao. To će iskustvo značajno uticati i na kompoziciju njegovih romana. Kundera je 1958. završio prašku Filmsku akademiju, čuvenu FAMU, gdje je kasnije kao asistent i docent predavao svjetsku književnost.
Kao vrsni pisac i intelektualac bio je angažovan u širokom pokretu čeških i slovačkih intelektualaca, poznatom Praškom proljeću. Veliki odjek imalo je njegovo istupanje na Kongresu čehoslovačkih pisaca 1967, a nakon gušenja Praškog proljeća i okupacije Čehoslovačke 21. avgusta 1968. Kundera je u svojoj domovini bio - nepostojeća ličnost. Samo su dvije njegove knjige – roman Šala i zbirka pripovijedaka Smiješne ljubavi – ugledale svijetlo dana u Čehoslovačkoj do 1970, kada su bile povučene iz knjižara i biblioteka.
Godine 1975. Kundera prihvata poziv francuskih intelektualaca koji su ga podržavali da bude gostujući profesor na fakultetu u Renu. U Francuskoj je od tada i ostao da živi, a njegovi romani doživjeli su svjetski uspjeh. U nizu polemičkih intervjua i ogleda koji su doživeli veliki odjek u Francuskoj i u svijetu, Kundera je izazovno progovorio o važnim istorijskim i društvenim temama. Zbog takvog njegovog književnog i vanknjiževnog djelovanja, komunističke vlasti u Čehoslovačkoj su mu 1978. oduzele državljanstvo.
Punih dvadeset godina, od 1970. do 1990. godine, Kundera je bio zabranjen u svojoj domovini. Pisac slavan u čitavom svijetu bio je u isto vrijeme zabranjen i prećutan u svojoj domovini.
Godine 1981. dobio je francusko državljanstvo, ali je odlučno odbijao etiketu „disident“ koju mu novinari nastojali prilijepiti. Iako mu je češko državljanstvo vraćeno 2019, do kraja je ostao vjeran svojoj drugoj domovini, Francuskoj.
Na češkom jeziku objavio je romane: Šala (1967), Život je drugdje (1973), Oproštajni valcer (1973), Knjiga smijeha i zaborava (1978), Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i Besmrtnost (1990); zbirku pripovijedaka Smiješne ljubavi (1968) i dramu Žak i njegov gospodar (1971). Na francuskom jeziku objavio je romane: Usporavanje (1995), Identitet (1997), Neznanje (2000) i Praznik beznačajnosti (2013); kao i knjige eseja: Umjetnost romana (1986), Iznevjereni testamenti (1993), Zavjesa (2005) i Susret (2009).
