Bruk je rođen u Velikoj Britaniji ali veliki dio karijere proveo je u Francuskoj, gdje je na čelu svog pariskog teatra Les Bouffes du Nord preispitivao teatarske forme.
Kao jedan od najvećih i najznačajnijih teatarskih rediteljskih imena 20. vijeka, Bruk je redefinisao način na koji razmišljamo o pozorištu.
Krajem 60-ih nakon brojnih uspjeha, među kojima i postavki brojnih komada Šekspira, i rada sa velikanima poput Lorensa Olivijea i Orsona Velsa odlučio je da dođe u Francusku gdje je počeo eksperimentalni period obilježen teorijom „praznog prostora“.
Između ostalog, Bruk se bavio Šekspirom od djetinjstva. Kao dječak je režirao lutkarsku igru koju je izvodio za porodicu i prijatelje pod naslovom “Hamlet od Viljema Šekspira i Pitera Bruka”. Sam je pravio lutke, vukao konce i govorio stihove svih likova, a kada bi se predstava završila, želio je da ponovo započne cijelu stvar, ali sa promijenjenom verzijom.
Ovaj kultni umjetnik, koji je režirao više od 100 komada i razvio teoriju o praznom prostoru kako bi publici ostavio mašti na volju, smatra se ikonom avangardnog pozorišta.
U Francuskoj je postavio monumentalne komade, sa glumcima iz raznih kultura. Njegov najpoznatiji komad je "Mahabharata" o indijskom epu od devet sati (1985). Adaptiran je I za film 1989. godine.
Tokom 90-ih kada je trijumfovao u Velikoj Britaniji sa komadom Samjuela Beketa "Divni dani", a tada su ga kritičari su ga pozdravili kao "najboljeg reditelja kojeg je London ikad imao."
Za izuzetan teatarski angažman dobio je najveća svjetska priznanja i nagrade.
