Svijet

Prije 77 godina bačena atomska bomba na Hirošimu: Šta smo naučili?

U Hirošimi su u subotu zvonila zvona dok je grad obilježavao 77. godišnjicu prvog atomskog bombardovanja u istoriji, a zvaničnici, uključujući generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, upozorili su na novu trku u naoružanju nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Prije 77 godina bačena atomska bomba na Hirošimu: Šta smo naučili? Foto: UGC
avaz.baIzvor

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, a nedugo nakon toga je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno istakao mogućnost nuklearnog udara.

Sukob je takođe povećao zabrinutost oko sigurnosti ukrajinskih nuklearnih postrojenja. Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš pridružio se hiljadama okupljenih u Parku mira u središtu Hirošime kako bi obilježili godišnjicu bombardovanja koje je ubilo 140.000 ljudi prije kraja 1945. godine.

Bez ruskog ambasadora na ceremoniji

Ovo je tek drugi put da je generalni sekretar UN-a učestvovao u godišnjoj ceremoniji u Hirošimi.

"Nuklearno oružje je besmislica. Ne garantuje sigurnost - samo smrt i uništenje. Tri četvrtine vijeka kasnije, moramo se zapitati šta smo naučili iz oblaka pečurke koji se nadvio iznad ovog grada 1945.", naveo je Gutereš.

On je izbjegao direktno spominjanje Rusije, koja svoju invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui, čiji grad ove godine nije pozvao ruskog ambasadora na ceremoniju, bio je oštriji i kritičniji prema vojnim akcijama Moskve u Ukrajini.

"U invaziji na Ukrajinu, ruski vođa, izabran da zaštiti živote i imovinu svog naroda, koristi ih kao instrumente rata, kradući živote i sredstva za život civila u drugoj zemlji", rekao je Matsui.

Poginulo više od 75.000 ljudi

U 8:15 ujutro 6. avgusta 1945. američki ratni avion B-29 Enola Gay bacio je bombu pod nadimkom "Little boy" i uništio grad u kojemu je živjelo procijenjenih 350.000 ljudi.

U subotu se oglasilo Zvono mira, a gomila okupljenih, uključujući japanskog premijera Fumija Kišidu koji je iz Hirošime, odala je počast minutom ćutanja tačno u vrijeme kad je bomba eksplodirala.

"Početkom ove godine, pet država s nuklearnim oružjem objavilo je zajedničku izjavu: "Nuklearni rat se ne može dobiti i nikada se ne smije voditi"", dodao je Matsui.

"Zašto ne pokušavaju da ispune svoja obećanja? Zašto neki čak nagovještavaju korišćenje nuklearnog oružja", upitao je on.

U četvrtak je ruski ambasador u Japanu Mihail Galuzin položio cvijeće na spomen-kamen u parku i rekao novinarima da njegova nacija nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje. Kišida, koji je odabrao Hirošimu kao mjesto održavanja samita grupe G7 iduće godine, pozvao je svijet da odustane od nuklearnog oružja.

Nakon katastrofe u Hirošimi uslijedilo je atomsko bombardovanje Nagasakija od američke vojske 9. avgusta, u kojem je poginulo više od 75.000 ljudi. Japan se predao šest dana kasnije, čime je okončan Drugi svjetski rat.

Portal Analitika