Prvi dobitnik Nagrade „Vojislav P. Nikčević“, koju dodjeljuje FCJK za poseban doprinos proučavanju i afirmaciji crnogorskoga jezika, je ugledni hrvatski lingvista prof. dr Mate Kapović.
Ovo priznanje utemeljeno je 2024. povodom desetogodišnjice transformacije Instituta za crnogorski jezik i književnost u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Riječ je o godišnjoj nagradi koja će biti dodjeljivana na Međunarodni dan maternjega jezika, 21. februara, istaknutim filolozima čiji je rad na polju jezičke montenegristike od osobitoga značaja.
U obrazloženju stručne Komisije FCJK koja je dodijelila nagradu, navedeno da je za montenegristiku osobito važan Kapovićev sociolingvistički i standardološki opus budući da je riječ o naučniku koji je ostvareni borac protiv nacionalizama, pa tako i nacionalizama u jeziku.
„U tome se opusu zalaže za ravnopravnost crnogorskoga standarda među štokovskima standardima te za ravnopravan tretman crnogorskoga među ostalima štokavskim jezicima. Značajna je i njegova popularizacija montenegristike i crnogorskoga jezičkog standarda – kako u Crnoj Gori i regionu, tako i u Evropi i svijetu – kroz predavanja, intervjue, promocije i druge javne nastupe“, istaknuto je u obrazloženju Komisije.
U domenu nauke, kako je navedeno, osobito su značajni njegovi dijalektološki doprinosi i afirmacija savremenih pristupa u crnogorskoj dijalektologiji te proučavanje akcenatskoga sistema u Crnoj Gori i zalaganje za ravnopravan tretman staroštokavske akcentuacije u crnogorskome standardnom jeziku.
„Tim je pitanjima osobito posvećen potonjih godina, preko čega je i razvio plodnu saradnju s montenegristima s FCJK“, stoji u obrazloženju.
Zalaže se za ravnopravnost crnogorskoga standarda među štokovskima standardima te za ravnopravan tretman crnogorskoga među ostalima štokavskim jezicima
Mate Kapović rođen je 1981. u Zagrebu, đe radi na Filozofskome fakultetu kao redovni profesor. Bavi se, među ostalim, poviješću i dijalektologijom zapadnojužnoslovenskih prostora (od Crne Gore do Slovenije) te jezičkom politikom i pitanjima standardizacije na području bivše Jugoslavije.
Dosad je napisao preko 70 naučnih članaka, šest autorskih knjiga (Uvod u indoeuropsku lingvistiku 2008, Čiji je jezik? 2011, Povijest hrvatske akcentuacije. Fonetika 2015, Jeziku je svejedno 2019 (koautorska), Uvod u fonologiju 2023, Jezični savjetnik za 21. stoljeće 2024) i dvije uredničke knjige (Tones and Theories 2007, The Indo-European Languages 2017).
Kao mlad naučnik stekao je ugled značajnim studijama i knjigama iz oblasti filologije, uporedne lingvistike i standardologije te izrana pokazao interesovanje za one oblasti nauke koje su popularnost počele gubiti još od polovine XX stoljeća.
