“Crna Gora je, nakon pandemije, ostvarila snažan rast, koji je u prošloj godini usporio na tri odsto, ali se očekuje da će, u okruženju globalnih neizvjesnosti, i u ovoj godini ostati na istom nivou”, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan.
Iako će privremeno gašenje Termoelektrane (TE) Pljevlja povećati uvoz električne energije, očekuje se da će više realne neto plate, rast kredita i solidan učinak tržišta rada, održati ekonomski zamah.
U izvještaju se navodi da je inflacija značajno pala, s 8,6 odsto u 2023, na 3,4 odsto u prošloj godini, a predviđa se i dalji pad na 2,9 odsto u ovoj i 2,3 odsto u narednoj godini.
“Međutim, u ovoj godini se očekuje povećanje deficita tekućeg računa na 18,5 odsto, prvenstveno zbog većeg uvoza energije. Očekuje se da će se tek malo više od jedne trećine deficita finansirati neto direktnim stranim investicijama, uz pokrivanje ostataka novim zaduživanjem”, dodaje se u izvještaju.
Predviđa se pad siromaštva na 7,5 odsto do 2027. godine. Većinu siromašnih čine dugotrajno nezaposleni, studenti ili oni koji nisu na tržištu rada, naročito u sjevernim regijama. Borba protiv siromaštva će zahtijevati ciljane intervencije politika, uz nastavak ekonomskog rasta.
Projekcije ukazuju na povećanje fiskalnog deficita na oko četiri odsto BDP-a u ovoj godini, pa nakon toga postepeno smanjenje na 3,6 odsto do 2027.
“Prognozira se da će javni dug dostići približno 65,8 odsto BDP-a do 2027. Osiguranje održivosti duga će zahtijevati fiskalnu disciplinu, naročito u svjetlu značajnih finansijskih potreba u periodu 2025-2027, kao i s obzirom na i dalje visoke troškove vanjskog zaduživanja. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi dodatno ojačale fiskalnu poziciju Crne Gore”, navodi se u izvještaju.
Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Christopher Sheldon, kazao je da je ekonomija Crne Gore u prethodne četiri godine pokazala otpornost i postojan rast, ali povećanje globalnih neizvjesnosti sada otežava izglede za rast i nameće nove izazove.
“Održavanje fiskalne discipline i ostvarivanje napretka u ključnim strukturnim reformama i dalje je od ključnog značaja za osiguranje dugoročnog, inkluzivnog i održivog rasta”, rekao je Sheldon.
Iz SB su rekli da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu, prema predviđanjima, umjereno usporiti u ovoj godini, i to zbog slabije spoljne potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika.
„To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potrošača“, navodi se izvještaju.
SB predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 odsto u ovoj godini, što je 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U narednoj godini se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 odsto.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da primjećuju neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebalo da podrže solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije.
„S druge strane, svjedoci smo povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova takođe bi mogli negativno uticati na izglede za rast u ovoj regiji”, smatra Yu.
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na Zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utiču na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
U zemljama Zapadnog Balkana bi brže sprovođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja „zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
