Portret koji je 1943. godine naslikao logoraš Aušvica i poljski umjetnik Mječeslav Koščielnik jedna je u nizu slika koje su urađene u sklopu kampanje prikrivanja pravog tretmana zatvorenika u logoru smrti, u kojem su nacisti ubili oko 1,5 miliona ljudi.
Vjerovalo se da su nacisti prilikom povlačenja i nadiranja Crvene armije 1945. godine uništili veliki broj portreta ovog autora, koji je umro 1993. godine. "Svi drugi portreti su nestali, ali ovaj je sačuvan", rekao je sadašnji vlasnik slike Aleksandar Skotnicki, profesor na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu.
Skotnicki je uvidio vrijednost ove slike u svom stanu početkom godine, nekoliko dana prije 67. godišnjice oslobođenja Aušvica. On je naišao na opis slike u knjizi o Mječeslavu Koščielniku, čiji se inicijali i godina nastanka slike vide u uglu portreta.
"Dobio sam portret od svoje sekretarice Kristine Žimanske, koja ga je dobila od člana Komisije za istraživanje nacističkih ratnih zločina Jana Sena", rekao je on.
Portret Šopena, zajedno sa drugim slikama, visio je na zidu prostorije u Aušvicu u kojem je orkestar imao svoje probe. Ova prostorija je bila sređena jer su u nju komandant logora i vojnici SS-a dovodili goste da slušaju orkestar.
"Često su komandant ili vojnici dovodili goste u muzičku dvoranu da slušaju muziku i pokažu logorašima da im i nije tako loše", kaže Jolanta Kupijec, bivši kustos muzeja Aušvica i autor knjige o Koščielniku. Ona je dodala da je uprava logora željela da prostorija uvijek izgleda lepo.
Portret prikazuje Šopenov profil sa poznatom razbarušenom kosom i oštrim nosem. Orkestar iz Aušvica vježbao je u barakama u blizini čuvenog natpisa na ulazu u logor "Rad oslobađa" gdje su, takođe, svirali kada su logoraši dovođeni ili odvođeni.
Oko 1,5 miliona ljudi, većinom Jevreja, nestalo je u Aušvicu, smještenom u blizini poljskog sela Osvjećim, u vrijeme nacističke okupacije Poljske u Drugom svjetskom ratu.
Frederik Šopen je najistaknutiji predstavnik poljske muzičke kulture i jedan od najznačajnijih pijanista i kompozitora svih vremena. Bio je prvi zapadni kompozitor koji je u klasičnu muziku unio elemente slovenske muzike.
Njegove mazurke i poloneze još i danas predstavljaju temelj poljske narodne klasične muzike. Šopen je često imao problema sa zdravljem i umro je sa 39 godina poslije dužeg bolovanja od tuberkuloze u Parizu.
(blic)
