List podsjeća da je Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, koje se nalazi pored gradskog parka i Saborne crkve, sagrađen 1900. godine. Kako je kazao Peko Nikčević, direktor Centra za kulturu, najljepši objekat koji su Petrovići sagradili zbog vlage, krova koji prokišnjava i loših uslova, nažalost, polako propada.
U Dvorcu, koji je renoviran 1984. godine, nalaze se po dvije galerije i biblioteke, Zavičajni muzej i dio državnog arhiva.
„Nažalost, od vlage propadaju plafoni, imamo problem i sa krovnom konstrukcijom, olucima, instalacijama. Ne postoji nijedan prozor koji funkcioniše. Nema grijanja. Urađeno je, ali je onda ustanovljeno da nije dobra izolacija i da se gubi velika energija“, kazao je Nikčević, koji je direktor Centra od 2005. godine.
Sjeća se, kako kaže, kako su mu se pojedini ljudi smijali kada je govorio da u muzeju, galerijama i bibliotekama mora da postoji kontrola temperature, vlažnosti, svjetlosti, zaštita od požara. Toga u Dvorcu nema i nikada nije ni bilo. Sada se slike zimi sklanjaju po kancelarijama da ne bi bile uništene.
„Imamo sjajnu zbirku slika i crteža. Tu su radovi Lubarde, Filipovića, Džamonje, Konjevića, Prijića, Šobajića. Imamo odličnu zbirku, ali uslovi u muzeju ne dozvoljavaju da te slike budu stalno izložene.
Ogromne su hladnoće i slike, koje su izuzetno vrijedne, bi brzo propale, pa bi nas neko s pravom pitao zašto smo dozvolili da tako vrijedna platna propadnu. Zato smo ih povukli iz galerije i pošto nemamo sređene depoe koristimo upravnu zgradu za deponovanje slika“, objašnjava Nikčević, zbog čega su njegova, ali i ostale kancelarije, pune vrijednih slika.
Postavka u Muzeju, koji je zavičajno-kompleksnog tipa, tvrdi Nikčević, je anahrona i urađena na neadekvatan način. Kao primjer navodi staklene vitrine koje su fiksirane i da bi eksponati iz njih bili izvađeni moraju se razvaliti.
U Muzeju se nalaze arheološka, etnografska i kulturno-istorijska zbirka. Posebnu vrijednost predstavlja arheološka zbirka sa praistorijskog lokaliteta Crvena stijena.
Centru za kulturu pripadaju i bioskopska sala, koja ne radi od 1996. godine, upravna zgrada i Gradska kuća, koju su dobili 2005. godine, čiji će znatan dio od februara do kraja juna biti pretvoren u dnevni centar za stare. Nikčević shvata potrebu otvaranja takvog centra, ali se nada da je to, ipak, „prolazna varijanta“, da će se naći neko adekvatno rješenje i da se Gradska kuća neće pretvori u nešto što joj ne pripada.
„To je bio i lovački dom i gradsko kupatilo i dječja biblioteka, ali, prije svega, to je zgrada koja je napravljena kao dvorska ambulanta i ona pripada kompleksu Dvorca Petrovića.
Idealno bi bilo da se napravi nova zgrada za biblioteku i čitaonicu po svim standardima, a da se kompletan taj dio otvori za muzejske i galerijske postavke. Dvorac u Nikšiću je jedini dvorac koji nema svoj vrt, botaničku baštu. Voljeli bismo da imamo vrt gdje bi bile izložene skulpture, a zaleđe Dvorca je idealno za prikazivanje mnogih stvari na otvorenom“, kazao je Nikčević.
Od novca koji dobiju iz lokalnog budžeta, a prošle godine su dobili svega 4.000 eura, tvrdi Nikčević, malo toga se može napraviti.
U bibliotekama Dvorca se nalazi oko 60.000 knjiga. Prošle godine fond je povećan za 300 naslova i, kako je kazao Nikčević, za njih je nemoguća misija da isprate sve nove naslove, budu u korak sa izdavačkom djelatnošću i da imaju sve knjige koje izađu iz štampe.
Sada je situacija teška i svjestan sam da Opština Nikšić ne može finansijski da izdrži tako ozbiljan projekat kakav je rekonstrukcija Dvorca. Zato smatram da i država treba da se okrene Dvorcu kralja Nikole“, poručio je Nikčević.
