Proevropske stranke, prema prvim službenim rezultatima, imaju dovoljno glasova za formiranje parlamentarne većine uspiju li dogovoriti koaliciju. Nova demokratija prema prvim rezultatima s 29,5 posto osvojenih glasova dobiva 128 mjesta u parlamentu, a Pasok sa 12,3 posto glasova 33 mjesta.
Antievropski nastrojena radikalna ljevičarska stranka Syriza, koja se zalaže za vraćanje socijalnih prava i odgađanje otplate javnog duga, odnosno odbijanje međunarodne pomoći od 130 milijardi eura i svih uslova koje ona nosi sa sobom, sa 27,1 posto glasova imaće 72 mjesta u parlamentu.
Podsjetimo, prema grčkom zakonu pobjednička stranka dobija dodatnih 50 mjesta u parlamentu koji broji 300 članova, kako bi se olakšalo stvaranje parlamentarne većine.
"Grci su glasali za europsku budućnost Grčke i ostanak Grčke u eurozoni. Ovo je pobjeda za cijelu Europu", poručio je u pobjedničkom govoru čelnik Nove demokratije Antonis Samaras te je pozvao ostale stranke da mu se pridruže u naporima za izvlačenje zemlje iz krize.
Iz socijalističke stranke Pasok poručili su kako su spremni na koaliciju, ali samo uz podršku ostalih ljevičara. "Vlada nacionalnog jedinstva mora sadržavati najmanje Novu demokratiju, Pasok, Lijeve demokrate i Syrizu. Ni jedna odluka ne može biti donesena bez nacionalnog konsenzusa", poručio je Evangelos Venizelos, čelnik Pasoka.
Alexis Tsipras, vođa Syrize, ubrzo nakon objave prvih službenih rezultata kazao je novinarima kako je nazvao Samarasa i čestitao mu na izbornoj pobjedi. Tsipras je odbacio mogućnost kreiranja zajedničke vlade: "Bit ćemo ovdje kao opozicija, predstavljamo većinu koja se protivi dogovoru o bailoutu
Prve izlazne ankete ponovljenih parlamentarnih izbora u Grčkoj pokazale su kako je Nova demokratija tek u maloj prednosti pred Syrizom, baš kao i na poništenim izborima.
Novoj demokratiji je u izlaznim anketama pripalo između 27,5 i 30,5 posto glasova, a Syrizi između 27 i 30 posto glasova. Nekad dominantnoj socijalističkoj stranci Pasok izlazne ankete su predvidjele 10 do 12 posto glasova, a nacističkoj Zlatnoj zori između 6 i 7,5 posto glasova.
Po drugi put u posljednjih šest sedmica oči čitave Evrope su zbog parlamentarnih izbora bile uprte u Grčku koja je doslovno birala između ostanka u eurozoni i izlaska iz eurozone, odnosno zadržavanja eura ili povratka grčkoj drahmi.
Najjača ekonomija Europe, Njemačka, insistira da Grčka, kao i druge države eurozone koje su dobile međunarodnu pomoć, moraju poštovati oštre mjere štednje.
