Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, od ptičjeg gripa uginulo je 10 do 12 odsto populacije pelikana Skadarskog jezera, odnosno nešto više od 20 jedinki.
Kako su Pobjedi kazali iz ove ustanove, od virusa su uginuli samo pelikani iako mogu stradati i druge vrste domaće živine i divljih ptica.
“Pelikani su, uz labudove, jedna od najosjetljivijih vrsta kada je u pitanju obolijevanje od visoko patogene avijarne influence. Dakle, postoji mogućnost da obole i uginu neke druge vodene ptice – kazali su iz Uprave dodajući da će posljedice najviše uticati na kolonije pelikana u specijalnom rezervatu „Pančeva oka“.
Kustos Prirodnjačkog muzeja, ornitolog Andrej Vizi kazao je Pobjedi da smo dobro prošli kakva je situacija, recimo, u Grčkoj i drugim zemljama gdje je uginulo mnogo više pelikana.
"Kod nas je, nadam se, mortalitet od 10 do 12 odsto pelikana finalan broj jer je virus manje aktivan na većim temperaturama. Za sada znamo da nema drugih ptica, osim pelikana, koje su zaražene. Pelikani su najosjetljiviji na virus, a i u okviru njih imate jedinke koje su manje ili više osjetljive. To je zbog toga što je njegov genetički potencijal slabiji da se odbrani od virusa – kazao je Vizi, dodajući da je ova populacija u prošlosti dožvjela veliki pad, tako da mu se smanjila genetska otpornost na virus, tj. njegov imuni sistem je vjerovatno slabiji, što je u domenu logike i teorije.
"Kolonija pelikana se i dalje gnijezdi. Imamo oko 100 ptica koje pokušavaju da i dalje naprave gnijezda, mislim da su medijska pisanja doprinijela tome da se uznemiravanje smanji. Ptice na koloniji nijesu bolesne, bile su izložene virusu ali se nijesu razboljele. Neke su procjene da će te ptice nastaviti sa sezonom, ali će biti manje mladunaca nego što bi bilo da nije bilo uznemiravanja u januaru i februaru", kaže Vizi.
Kako je istakao, što se tiče biodiverziteta kao biološke raznovrsnosti neće se desiti da neka vrsta izumre na jezeru i da prestane da gnijezdi.
Prema riječima Bojana Zekovića iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica može se reći da je svaki izgubljeni pelikan veliki gubitak za biodiverzitet Crne Gore, jer je populacija mala, iako u porastu posljednjih godina.
To je zaštićena i ugrožena vrsta i Crna Gora je njena najzapadnija tačka. Proteklih mjeseci ova vrsta pretrpjela je veliki gubitak na nivou svoje globalne populacije, jer je u Grčkoj stradalo preko 2.000 jedinki.
Pojačan nadzor
Da bi se spriječilo širenje ptičjeg gripa Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, uspostavila je tzv. zaraženu zonu u poluprečniku tri kilometra od mjesta gdje su nađeni uginuli pelikani, i ugroženu zonu u poluprečniku 10 kilometara od mjesta žarišta. U tim zonama je pojačan nadzor veterinarskih službi.
Kako bi se spasila populacija pelikana i mogućnost da se bolest proširi na ljude i druge životinje, organizovana je koordinisana je akcija između veterinara, Nacionalnih parkova Crne Gore, lokalnih samouprava i drugih organizacija u cilju što ranije dojave o uginućima i bezbjednog uklanjanja uginulih životinja.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove mjere sprovodi u skladu sa kriznim planom.
"Naložili smo vlasnicima da prate preporuke. Između ostalog, da živinu drže zatvorenu, i da je ne izvode van gazdinstva, odnosno objekta. Da ne dozvole ulaz posjetiocima sa strane, da izvrše dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju. Da ne kupuju živinu od neprovjerenih proizvođača, da ne koriste vodu iz bunara i jezera", poručili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Kako su dodali, veterinarski inspektori obilaze gazdinstva i postupaju po svakoj prijavi građana, odnosno vlasnika, ukoliko primijete neku uginulu živinu ili uginule divlje ptice.
"Tada oni obavještavaju najbližu veterinarsku ambulantu, kako bi Uprava sprovela mjere na vrijeme", ističu oni.
SASTANAK
Uginuće pelikana i problem sa uznemiravanjem tokom gniježđenja i drugi izazovi u NP Skadarsko jezero, okupili su i relevantne činioce, na sastanku održanom prošle sedmice u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, na poziv direktorice Direktorata za prirodu Tamare Brajović. Namjera je bila da se konkretni problemi definišu, podijele obaveze, predlože moguća rješenja i konkretizuju rokovi za njihovo izvršenje.
U Ministarstvu ekologije saslušana su zapažanja iz svih stručnih uglova, inače kompleksnih problema sa kojima se suočava NP Skadarsko jezero, poput krivolova, nedostajućeg ljudstva i opreme, kao i nedovoljnog protoka informacija u kriznim situacijama.
Direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Aleksandar Bulatović ukazao je na problem nedovoljnog broja kadrova u službi zaštite NP Skadarsko jezero, da bi se pokrio prečnik od 10 kilometara.
Istakao je potrebu da se reformiše sistem i obavezao se da će u saradnji sa NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica rješavati pitanje zaštitne opreme za zaposlene u NP Skadarsko jezero, čija bi uloga bila isključivo da upravljaju plovilom kojim bi se prevozile uginule životinje, zatim rješavati i pitanje upotrebe drona i obezbjeđivanje volontera-stručnih ljudi koji bi mogli pratiti stanje na Jezeru, koristeći opremu za posmatranje ptica.
Pitanje video-nadzora i potrebe da pristup ima šira javnost, otvorio je dr Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, čemu su se priključili i predstavnici NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, dok su se čula i mišljenja da nedovoljno stručni snimci sa video-nadzora mogu biti zloupotrebljeni i pogrešno interpretirani, a video-nadzor uništen od strane krivolovaca, pa je potrebno da se nađu rješenja i u tom pravcu.
Snimci
Predstavnica NOE Conservation Bjanka Prakljačić predložila je da se određeni djelovi snimka, koji bi prethodno obradili ornitolozi, plasiraju široj javnosti u edukativne svrhe.
Dogovoreno je da se dostupnost video-snimcima sa kamere koja nadgleda pelikane u NP Skadarsko jezero, naknadno dogovori između
JP Nacionalni parkovi Crne Gore i relevantnih institucija i organizacija (Agencija za zaštitu životne sredine, NVO CZIP, Prirodnjački muzej CG i dr).
Predstavnik Specijalističke veterinarske laboratorije Bojan Adžić istakao je da ptčiji grip usmrti više od 90 odsto oboljelih ptica i objasnio važnost da nacionalni parkovi pruže informacije o stanju na terenu.
"Obavezno je nošenje zaštitne opreme prilikom neposrednog kontakta sa uginulom pticom, propisana je obaveza kontaktiranja veterinara koji mora uzeti uzorak, kao i da životinju nikako ne sahranjuje osoba koja nije prošla obuku za to", kazao je Adžić.
Posebno je naglasio da organizacije, isključivo, prenose informaciju koju objave zvanične institucije.
Pozitivan primjer o obaviještenom lokalnom stanovništvu, u vezi sa ptičjim gripom, iznijela je Ismeta Đoka, predstavnica Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Tuzi, gdje su građani obaviješteni putem lokalnih medija, dok su vlasnicima farmi stigla obavještenja na kućnu adresu, te predložila ponavljanje postupka, ukoliko je potrebno.
Prekinuti organizovani lanac krivolovaca
Krivolovci koji uz pomoć agregata obavljaju lov u vrijeme zabrana, kao i kupci na taj način ubijene ribe koji podstiču nelegalni izlov, ali i nedovoljan broj nadzornika i neadekvatna oprema ključni su faktori koji dovode do negniježdenja pelikana. To je zato što su, prema njenim riječima, staništa pelikana idealna za mrijest krapa, koja krivolovci napadaju, zbog čega uznemireni pelikani lome svoja jaja.
"Tako se ciklus ponavlja", kazala je Brajović na sastanku održanom prethodne sedmice u Ministarstvu ekologije.
Načelnik regionalnog centra granične policije „Centar“ Vaso Aković iznio je podatak da je, prilikom jedne intervencije, zaplijenjeno i pušteno oko 1.000 kilograma krapa.
To, prema njegovoj ocjeni, ukazuje da su krivolovci veoma dobro organzovani i predstavljaju kriminalnu grupu, koja svoj identitet štiti fantomkama i nosi oružje. Iznijet je problem nedostatka plovnih vozila i ljudstva za obavljenje redovnih aktivnosti, kao i neophodnost reforme lovočuvarske službe NP Skadarsko jezero.
Klanični otpad odlagati na ,,Čelinskoj kosi“
Glavna ekološka inspektorka Veselinka Zarubica ukazala je na nedavnom sastanku na dugogodišnji problem sa klaničnim otpadom, tj. nusproizvodom, koji se trenutno skladišti na sanitarnoj deponiji.
Na tu temu su diskutovali direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković i generalni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Nebojša Veličković, koji su podijelili informaciju o idejnom rješenju odlaganja nusproizvoda životinjskog porijekla, na budućoj regionalnoj sanitarnoj deponiji „Čelinska kosa“ u Bijelom Polju, ali koje ne bi riješilo problem sa odlaganjem uginulih jedinki divljih životinja.
