Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njen izvoz energije komplikujući finansiranje i logistiku postojećih poslova.
Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.
"Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da neće moći da se snađu bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plin", rekao je Putin prošle nedjelje na sjednici vlade i ocijenio da "u Evropi trenutno nema racionalne zamjene" za ruski plin.
Putin pravi plan za prodaju energenata Aziji i Africi
Putin je takođe rekao da Evropa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizuje tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.
Naložio je vladi da do 1. junapredstavi plan koji uključuje "širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije" te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sistem.
Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Evrope u Aziju i obrnuto.
Nastavak plaćanja u eurima?
Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u eurima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njenog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju da smanje kupovinu sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU-a Rusiji.
Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin da plaća u eurima.
